Adut - održavanje i proizvodnja elektroničke opreme i uređaja

Katalinićev Prilaz 6 (Katalinića brijeg)

21000 Split

+385 (0) 21 338 500

+385 (0) 21 338 422

info@adut.hr

www.adut.hr

DETALJI ČLANKA

Uspješan brak je - Miješanje tijela i posjeda

ČET, 12.10.2009. u 00:16
KOMENTARA 0 - POGLEDA 1366

Od samih početaka povijest ima ljudsko lice. Pored ratova, osvajača, kraljeva, političara i raznih velikana, stranice historiografske literature naselili su obični ljudi i njihovi svakodnevni problemi. Zbog toga knjige nekih povjesničara, umjesto da leže na policama, spadaju među uspješnice. Jedna od njih je i knjiga "O moralu" rimskog povjesničara Plutarha. Iako je napisana prije oko dvije tisuće godina, ona na zapanjujuće svjež i aktualan način govori o ljubavno-bračnim nedoumicama suvremenih ljudi. Njenu zanimljivost ne umanjuje činjenica da je djelo napisano u patrijahalno doba kada se, pogrešno, vjerovalo da su muškarci bolji od žena samo zato što su muškarci.

Mudrost povijesti
Za bračni sklad, piše Plutarh, najvažnije je da se oba partnera oslone na razum, da u međusobnim odnosima nastoje ostvariti razumijevanje i da sve probleme rješavaju razgovorom. No, da bi mogli uživati u ljubavi, toj najljepšoj stranici zajedničkog života, Plutarh smatra da bračni partneri moraju uvažiti nekoliko jednostavnih savjeta.

Na prvom mjestu, treba voditi računa da je "brak miješanje tijela i posjeda" i svega što ide s tim. Da bi takvo "miješanje" uspjelo Plutarh smatra da muž i žena trebaju biti sličnog karaktera. Ovo je važno posebno zbog toga što je smatrao da fizičko i pravno spajanje muškarca i žene i njihovo partnerstvo u životu neće uspjeti ako su previše različiti.

Budući da brak vidi gotovo kao trgovačko društvo, Plutarh smatra da "u svakom domaćinstvu pola poslova treba obavljati muž, a pola žena u međusobnom dogovoru". U tom smislu preporučuje se "da bi muž i žena uvijek i svugdje trebali izbjegavati međusobnu svađu", pri čemu je posebno važno "da se ne svađaju kad su zajedno u krevetu".

Iako je brak dakle partnerstvo, zasnovano na kompromisu, Plutarh ipak veću prilagodbu očekuje od strane žena. Od njih, slično kao Žuži Jelinek, očekuje da blagošću i popustljivošću postignu svoje ciljeve ali i pridonesu boljoj učinkovitosti braka.

U tom smislu on ženama preporučuje "da ne bi trebale biti oštre kao ubod pčele nego slatke kao med". Također ženi se preporučuje da se ističe samo kad je s mužem, a kad je on odsutan "da se sakrije u kući kao da je nema". Čak što više žena ne bi smjela biti "napadna" ni u domaćem životu pa čak ni u ljubavi. Naime ljubavni čin obavezno mora započeti muškarac, a žena ga mora samo prihvatiti. Ako ne postupa tako izlaže se opasnosti da bude smatrana agresivnom poput prostitutke ili hladnom i bezosjećajnom ženom i suprugom.

Čak štoviše, Plutarh od žene očekuje da stalno nastoji ugoditi mužu. Stoga joj savjetuje da prije odlaska u krevet pojede dunju jer će joj tako "glas biti umilniji, a poljubac slađi".

Naličje antičkog braka
No, iza ovih Plutarhovih savjeta krije se kruta realnost antičkog braka. Braka koji je bio emocionalno prazna državna institucija namijenjena isključivo pojačavanju brojnog stanja nacije. Naime, punopravni građanin sa svojom zakonitom suprugom nastoji "proizvesti" što više potomaka, naravno po mogućnosti muških.

"Ja sam razmišljao za sebe, a tvoji roditelji za tebe, o tome koga je najbolje uzeti za osnivanje obitelji i rađanje djece. Ja sam izabrao tebe, a tvoji roditelji mene" rekao je jedan Atenjanin svojoj mladoj ženi. Nakon toga je pokupio financijsku naknadu od strane njenih roditelja, a nju odveo kući da mu vodi domaćinstvo i rodi mu puno sinova.

Pri tome, nitko nije očekivao da se među supružnicima razvije intimnost i stvarna ljubav. Muškarcima su za to služili bordeli, koji su u antici bili sasvim legitimna institucija, a ženama preljubi, koji su punili sudske arhive stare Atene. Da stvar bude još gora tadašnji muškarci su svoje supruge vrlo često prezirali, ali ih se istovremeno bojali jer su znali da bez njih ne mogu imati zakonito potomstvo. Stoga je jedan grčki vojskovođa u svom ženomrstvu otišao toliko daleko da je od bogova tražio da mu stvore dijete. Naime, prema njegovoj zamisli, on bi otišao u hram, na žrtvenik položio zlatnik i sutradan se vratio po dijete, naravno sina.

Iako ova slika antičkog braka može izgledati krajnje odbojno i nehumano, jednu stvar treba priznati. Brak kakvim ga danas poznajemo također je institucija, doduše puno humanija i uređenija, ali ipak jednako prazna kao i antički brak. Da je tome tako svjedoči i hrvatski Zakon o braku u kojem se brak definira "kao životna zajednica žene i muškarca osniva se na ravnopravnosti, uzajamnom poštovanju i međusobnom pomaganju bračnih drugova" i u kojem se niti jednom riječju ne spominje ljubav.
Stoga se valja zapitati, što nam svi ovi vrlo stari Plutarhovi savjeti znače danas?

Je li na primjer i danas pametno "miješanje tijela i posjeda" izvesti s nekim tko ti je po karakteru i temperamentu sličan?

I je li važno da "u svakom domaćinstvu pola poslova treba obavljati muž, a pola žena u međusobnom dogovoru"?

Na koncu je li mudro i realno očekivati kako žene" ne bi trebale biti oštre kao ubod pčele nego slatke kao med"?

Odgovori na ova pitanja pokazat će koliko su se ljudi promijenili u zadnja dva tisućljeća i koliko nam od koristi mogu biti bračni savjeti iz doba starih Grka i Rimljana.



Copyright 2013 brodarica.net
Brodarica.net nije odgovorna za sadržaj eksternih web stranica.
Oglašavajte kod nas O brodarici.net Kontakt Uvjeti korištenja Privatnost podataka