Izložba fotografija Ive Lulić

SRI, 20.08.2014. u 17:36
POGLEDA 1971

Poštovani,


U četvrtak 21. kolovoza 2014. u 20h, u Galeriji Fotokluba Split, Marmontova 5, biti će otvorena izložba fotografija Ive Lulić pod nazivom Krk – otok vila.

Izložba će biti otvorena do 9. rujna 2014.

Pozivamo Vas da događaj najavite i popratite u Vašem cijenjenom mediju, te se radujemo Vašem dolasku.


O izložbi:



Fotografkinja Iva Lulić na svojim je fotografijama naime oživjela krčku legendu o naseljavanju otoka Krka i susretu došljaka Matana sa zlatnom vilom Divÿcom. Riječ je o projektu nastalom u suradnji autorice i Centra za kulturu grada Krka koji osim što nas uvodi u svijet legendi, ukazuje i na raznolikost otočnih krajolika koji su kao kulisa vilinske predstave odabrani u suradnji s Javnom ustanovom Priroda, otočnim općinama i njihovim turističkim zajednicama.
Zanimljivost je i da su krčke vile i vilenjake za ovu priliku utjelovili krčki vrtićari, osnovnoškolci i srednjoškolci, ali i djeca iz karlovačkog Doma Vladimir Nazor s kojima je autorica i započela otkrivanje vilinskih svjetova krenuvši 2010. godine u realizaciju projekta Vile i vilenjaci Artusi koji je privukao iznimnu pozornost publike i struke i za koji je ova fotografkinja nagrađena i godišnjom nagradom ULUPUH-a za najbolju mladu umjetnicu 2012. godine.
Ova mlada umjetnica ne koristi moderne mogućnosti računalnih efekata, već poput starih majstora analogne fotografije stvara svoja djela koristeći svjetlo. Ono je osim elementarne, oblikovne uloge u fotografiji i sredstvo stvaranja atmosfere i značenja, naglašavajući prirodu paralelnog, oku nevidljivog svijeta

Kontakt: Iva Lulić 095 90 49 983


Predgovor Branke Hlevnjak:

Vilinske fotografije

Na izložbi od "Miga do micanja" koja se u organizaciji Hrvatskog filmskog saveza održavala 2002. godine svjetski ugledni umjetnik art filma, glazbenik i gastronom Peter Kubelka, izložio je tada, i osobno ih zakucavao na pano, filmske vrpce svog filma, kako bi naznačio da je film zapravo samo pokrenuti niz fotografija; to jest da je foto-slika temeljna "muviju". To hrabri ovaj projekt Ive Lulić koji se odnosi na fotografiju, a temelji na filmu.
Osovljena na legende, priče, bajke, narodna predanja, mitove, baštinu, uvažava sve literarne elemente koji postaju baza SCENARIJU. Iz njega proizlaze likovi, vile i vilenjaci, različite dobi, odrasli i djeca i njihove radnje (sadržaj poza): hodanje goletima, promatranje, stajanje na vjetru, plesanje, plesanje kola, spavanje (usnule vile), češljanje kose, ljuljanje na cvjetnim lijanama itd. Potom su tu poslovi SCENOGRAFIJE; odabir lokaliteta, ugođaja, doba dana. Uz šumarke, kamenjare, pustopoljine, livade, ruševine važno je i nebo; oblaci, vrste oblaka, prodori sunca itd.


Priroda se koristi u svoj svojoj veličanstvenosti. A kao ironija i upozorenje koje kvari savršenu idilu koju ostvaruju sinergijski svi sudionici ove fotografske seanse, su mjesta sa starim napuštenim automobilima, ili mjesta gdje se naziru naftna i industrijska postrojenja. Tu je nadalje vrlo važan udio KOSTIMOGRAFA, odnosno STILISTE, ŠMINKERA I MASKERA, koji upotpunjuju cjelovitost imaginacije. Bez mladih GLUMACA (manekena) ništa od toga ne bi bilo.
Pojam režirana fotografija, postoji od početaka fotografske profesije i podrazumijeva sve one situacije koje su nastale izvan spontane moment fotografije uhvaćene kao svjedočanstvo svakidašnjice; dakle, namještali bi se modeli da stvore ovakav ili onakav ugođaj koji i kakav je zamislio fotograf. Bili su to uglavnom stereotipi koji su se ponavljali, ili su pripadali fotografskim seansama, koje su priređivane za veći broj fotografa.


Već je sa Milenijskom fotografijom Šime Strikomana pojam režirane fotografije proširio na događaj po sebi, približio snimateljskom i filmičnom happeningu autorskog koncepta.
Iva Lulić također je fotografiji prišla kao rezultatu nekog izmišljenog, bajkovitog, ali virtualno snažno prisutnog svijeta - svijeta vila i vilenjaka. Bilo bi netočno reći da su te fotografije samo ilustracije legendi i priča na koje se odnose: one su fotografska predstava (performansa) za sve koji u tome učestvuju, a njih je značajan broj. Unoseći u taj fotografski događaj (happening) sve pripremne elemente filma, autorica se zaustavlja na fotografiji. Tako postiže snažnu iluziju stvarnog događaja; bilježi situacije u kojima su vile i vilenjaci "uhvaćeni"; fotografija je potvrda viđenom. Njezina je velebnost očigledna i u potpunosti hrani naše vjerovanje. Fotografija postaje sliko-priča, sliko-legenda, sliko-bajka.Mi joj se rado prepuštamo.


Dovoljan je pogled na svaku od fotografija pojedinačno, pa da Ivi Lulić priznamo da je velika majstorica fotografskog iluzionizma. Istodobno, to su realne fotografije ambijenata, prirodnih ljepota, fotografije izvrsne rasvjete i skladnih boja. U kontrapunktu prirodne veličanstvenosti i umjetne i umjetničke intervencije utemeljene na tradicijskoj ikonografiji, pučkoj i pradavnoj mitskoj predaji, cijeli projekt postaje mnogo više od same fotografije. Fotografija je Ivi Lulić samo sredstvo za oživljavanje najdubljih sjećanja, koji se javljaju u fragmentima utkani u suvremeno duhovno nasljeđe. U tome je posebnost ovih fotografija kojima je autorica ostvarila proboj u INTERMEDIJALNU zonu umjetničkog djelovanja.



Branka Hlevnjak


Preporučio : Blaž Limić



Comments


Brodarica NET je web sjedište koje na jednom
mjestu okuplja lokalnu grupu pouzdanih i kvalitetnih poduzetnika i pojedinaca s kojima će članovi i posjetitelji moći ostvariti interaktivnu komunikaciju.



Copyright 2013 brodarica.net
Brodarica.net nije odgovorna za sadržaj eksternih web stranica.
Oglašavajte kod nas O brodarici.net Kontakt Uvjeti korištenja Privatnost podataka