Doprinos organizacija civilnog društva širenju demokracije

UTO, 25.03.2014. u 23:21
POGLEDA 1040

Windfuhr je 1999. napisao kako je funkcija civilnog društva ta da „proizvodi društvena kolektivna dobra, da ima integrativnu funkciju i da organizira društvenu samopomoć ondje gdje su tržište i država došli do granica svojih mogućnosti”. Prednost civilnog društva jest ta što može reagirati brže i mnogo je „pokretnije“ od države ili nekih drugih velikih organizacija, a njegova mana ta što podrazumijeva prostor otvoren za rasprave između šarolikog spektra zainteresiranog građanstva. Ovo, naravno, nije mana generalno govoreći, ali jest kada se civilno društvo nađe u situaciji pomirenja brojnih, često potpuno oprečnih stajališta. U tom slučaju, ono mora kreirati svojevrsne filtre kojima će regulirati zahtjeve različitih društvenih skupina. Jednak problem dijeli i demokracija – društveno-političko uređenje koje zastupa volju većine koja, vidjeli smo više puta, ne mora uvijek biti u pravu.

Upravo zato, ovaj drugi članak iz ciklusa tekstova o civilnom društvu, posvećujem onim organizacijama civilnog društva koje promiču širenje demokracije, ali i njeno bolje razumijevanje i operacionalizaciju.

Doprinos organizacija civilnog društva u području demokracije posebno je uočljiv početkom devedesetih godina prošlog stoljeća, kada su se udruge aktivirale u promicanju i zastupanju građanskih prava, u zastupanju posebnih prava, kao što su primjerice prava manjinskih skupina, potom političkih prava i slično. Posebno su se angažirale i oko pitanja demokratskih, slobodnih izbora, vladavine prava te pitanja korupcije u državi i društvu. Bio je to period održavanja brojnih predavanja, seminara, radionica, tribina, izdavanja brošura i publikacija kojima se nastojalo skrenuti pozornost na zaštitu ljudskih prava, demokratičnost i građanska prava. Bio je to i period kojem je prethodilo i u kojem je još donekle bilo zastupljeno značajno kršenje političkih i građanskih prava, a koji je smijenjen pozitivnim trendovima koji su pratili novo tisućljeće. Međutim, kako su kršenja prava bila sve manje očita, tako je stagnirao i angažman organizacija civilnog društva koje su se bavile specifično tim pitanjem. To ne znači kako one više nisu potrebne, a još manje da je problem kršenja političkih i građanskih prava stvar prošlosti. Naprotiv, njima je nadodano sve zastupljenije kršenje socijalnih građanskih prava.

Toga su svjesne i dvije izuzetno aktivne organizacije koje ću ovdje tek kratko predstaviti. Prva jest udruga GONG (Građani Organizirano Nadgledaju Glasanje). Ova udruga postoji i djeluje već više od 15 godina, tijekom kojih je zauzela mjesto među ključnim institucijama civilnog društva u Hrvatskoj, posebice u području demokratizacije hrvatskog društva. Njihov doprinos širenju demokracije potvrđuje i nagrada „Miko Tripalo“ koju im je „Centar za demokraciju i pravo“ dodijelio 2010. godine za njihove aktivnosti promicanja političkih prava građana, kao i za doprinos provedbi slobodnih izbora.

Kao svoje ključne aktivnosti, GONG navodi upravo nadzor izbornog procesa, te izobrazbu građana o njihovim političkim i drugim pravima, kao i obavezama. Svoje aktivnosti usmjerava i na poticanje dijaloga između vladinih predstavnika i građana, potom postizanje „dobre vladavine“, odnosno dosezanje visokih standarda u političkom upravljanju koji se temelje na transparentnosti, odgovornosti i etičnosti. Promičući aktivizam građana, GONG djeluje u području obrazovanja i informiranja odgovornog građanstva. U kontekstu Europske Unije, GONG prati rad EU institucija kako bi mogao zagovarati i utjecati na donošenje odluka.

Druga organizacija koja zavrjeđuje posebnu pažnju u kontekstu doprinosa širenju demokracije jest splitska neprofitna udruga CENZURA PLUS koja, kako ističu na svojim stranicama, „metodama neovisne televizijske produkcije, vaninstitucionalnog obrazovanja i javnog zagovaranja promiče ljudska prava, slobodu medija i radi na razvoju civilnog društva, a sve u cilju doprinosa izgradnji modernog, demokratskog i pravednog društva u Hrvatskoj“. Osnovali su je prije 11 godina aktivisti i aktivistkinje iskusni u području ljudskih prava, koji su od tada organizirali mnoštvo projekata i aktivnosti kojima su se promaknuli u vodeću organizaciju ove tematike u južnoj dijelu Hrvatske. Prioriteti ove udruge ne razlikuju se mnogo od prioriteta prethodno spomenute – oni obuhvaćaju: poticanje sudjelovanja građana u procesu donošenja odluka, unapređenje ljudskih prava, s posebnim naglaskom na pravima žena i njihovog ekonomskog osnaživanja, suzbijanje svakog oblika diskriminacije, unapređenje društveno-odgovornih i slobodnih medija, suzbijanje korupcije, razvoj socijalnog poduzetništva kao i cjelokupnog civilnog društva u Hrvatskoj.

Angažman ovih organizacija neupitno je utjecao na širenje demokracije u Hrvatskoj, no ne valja zaboraviti ni sve one organizacije koje su se aktivno bavile pitanjem demokratskog razvoja u okolnostima od povijesnog značaja za Hrvatsku – tijekom procesa osamostaljivanja, Domovinskog rata i društvenih promjena koje su uslijedile. Njihov doprinos u području prava povratnika, izbjeglica i svih drugih čija su prava ratom narušena sastojao se u brojnim programima pomoći, bilo inozemne, materijalne, savjetodavne ili putem različitih programa podrške. Njihov angažman djelomično se nastavio i tijekom parlamentarnih izbora 2000. godine, međutim, s vremenom je sve više slabio i prepustio prostor organizacijama poput GONG-a i CENZURE PLUS čiji je angažman sada nužniji možda više nego ikad.

Autorica teksta: Dijana Šabić



Comments


Brodarica NET je web sjedište koje na jednom
mjestu okuplja lokalnu grupu pouzdanih i kvalitetnih poduzetnika i pojedinaca s kojima će članovi i posjetitelji moći ostvariti interaktivnu komunikaciju.



Copyright 2013 brodarica.net
Brodarica.net nije odgovorna za sadržaj eksternih web stranica.
Oglašavajte kod nas O brodarici.net Kontakt Uvjeti korištenja Privatnost podataka