Paleo dijeta

ČET, 09.04.2014. u 19:03
POGLEDA 1881

Donekle je neobično kod nas u Hrvatskoj, koja je pod relativno jakim zapadnjačkim, naročito američkim, kulturološkim utjecajem, dijetu smatrati načinom života čiji je konačni cilj zdravlje i održavanje istoga, a ne relativno kratkotrajnim prehrambenim režimom u svrhu gubitka i kasnije regulacije tjelesne težine. Jedna takva vrsta dijete jest paleo dijeta kojoj, istina, nije prije svega svrha gubitak kilograma, ali može biti željena posljedica, pa se s vremena na vrijeme može naletjeti na vijest da se kakva holivudska zvijezda hvali kako je uz pomoć nje uspjela smršaviti, te zatim s lakoćom ostala na željenoj težini.

Što je, dakle, poanta paleo dijete, o čemu se tu zapravo radi? Ukratko, prije otprilike 200 000 godina se počela pojavljivati današnja ljudska vrsta i sve do kraja paleolitika, starijeg kamenog doba, kada se prije nekih 15 000 godina počelo prelaziti s lova i skupljanja plodova na poljoprivredu, ljudska prehrana se sastojala uglavnom od mesa, ribe, voća, povrća, gljiva, korijenja i orašastih plodova. Tek prelaskom na poljoprivredu „u igru ulaze“ žitarice, mahunarke, mliječni proizvodi, krumpiri, rafinirani šećer i sol, te procesirana ulja, a paleo dijeta se temelji na zdravorazumskoj pretpostavci kako se ljudsko genetsko naslijeđe nije toliko promijenilo u posljednjih 15 000 godina, te da je režim prehrane koji sadržava veliki udio masti, kao u ondašnjih lovaca i skupljača plodova, za čovjeka zdraviji, prirodniji i prilagođeniji njegovoj genetskoj strukturi nego prehrana koja sadržava veliki udio ugljikohidrata koje možemo naći u, primjerice, žitaricama, koje su ljudi počeli masovno koristiti u prehrani uvođenjem poljoprivrede.

Paleo dijeta, dakle, podrazumijeva izbjegavanje hrane bogate ugljikohidratima, te preferira onu bogatu mastima i bjelančevinama, što je donekle u suprotnosti s nekim današnjim prehrambenim smjernicama u kojima ugljikohidrati figuriraju kao važan sastojak zdrave prehrane. Današnje prehrambene preporuke uglavnom demoniziraju masti, iako se s vremena na vrijeme u medije uspijevaju probiti različita istraživanja čiji rezultati ukazuju na činjenicu kako masnoće životinjskog porijekla i kolesterol nisu štetni po ljudsko zdravlje, te ne izazivaju srčane bolesti, začepljenje krvnih žila, pa čak i rak.

Jedno takvo istraživanje su proveli znanstvenici sa Sveučilišta Cambridge i u ožujku ove godine objavili u medicinskom časopisu Annals of Internal Medicine koji objavljuje American College of Physicians, udruga američkih liječnika opće prakse.
Ovo istraživanje je zapravo meta-analiza – pojednostavljeno, radi se o istraživanju koje analizira rezultate ostalih istraživanja – podataka prikupljenih tijekom 72 istraživanja provedena na preko 600 000 sudionika iz 18 zemalja svijeta, a glavni zaključak analize jest kako ne postoji uzročno-posljedična veza između masnoća u prehrani i kardiovaskularnih bolesti.

No zašto bi se onda ljudima nametale prehrambene smjernice koje možda nisu utemeljene u znanosti? Anita Šupe, nutricionistica školovana u Švedskoj i pionirka LCHF/Paleo modela prehrane u Hrvatskoj (kratica LCHF, odnosno na engl. Low Carb, High Fat, označava dijetu s niskim udjelom ugljikohidrata i visokim udjelom masti, op. a.), je jednostavno objasnila tijekom nedavnog razgovora za portal Buka kako je to „zbog komercijalnih interesa velikih kompanija“. Na svom blogu „Istine i laži o hrani“ Šupe pojašnjava kako smo zbog znanstveno neutemeljene tvrdnje o štetnosti masti i interesa velikih korporacija „zadnjih 30 godina pokusni kunići kojima se umjesto tih 'strašnih' životinjskih masnoća nudi cijelo mnoštvo 'zdravih' rafiniranih namirnica sa previše šećera, škroba, rafiniranih biljnih ulja, margarina i transmasnoća, pšenice, glutena i žitarica općenito, umjetnih dodataka i štetnih kemikalija.“

Današnju prehranu i prehrambenu industriju je za portal Buka opisala ovako: „Proizvodi od brašna, šećera, hidrogeniziranih masti i ostalih umjetnih sastojaka, te razne mesne i mliječne prerađevine imaju dug rok trajanja, sirovine su jeftine a proizvodi se prodaju po skupim cijenama. Na ovome profitira i farmaceutska industrija jer zbog loše hrane gubimo zdravlje i postajemo doživotni potrošači lijekova. Tko bi imao interesa ako se okrenemo pravoj hrani u njenom izvornom obliku? Meso, riba, jaja, svježe domaće mlijeko, povrće i voće imaju kratak rok trajanja, potrebno je hlađenje, nema velike zarade na tim namirnicama, pogotovo ako ih nabavljamo direktno od malih proizvođača. Osim toga ljudi koji se ovako hrane ne trebaju ni liječnika ni farmaceuta…“

U njenim riječima se, osim kritike današnje ljudske prehrane, može iščitati važnost paleo dijete kao ključa za očuvanje zdravlja, u skladu s Hipokratovom izrekom „neka tvoja hrana bude tvoj lijek, a tvoj lijek neka bude tvoja hrana“, ili onom o „zdravom duhu u zdravom tijelu“ rimskog pjesnika Juvenala. Dakle, ako ste dosad redovno posezali za kobasicama, kulenima, kulenovim sekama, krvavicama, švarglom i čvarcima, slobodno to nastavite činiti bez osjećaja krivnje kako ugrožavate vlastito zdravlje.

Autor teksta: Ivan Novak



Comments


Brodarica NET je web sjedište koje na jednom
mjestu okuplja lokalnu grupu pouzdanih i kvalitetnih poduzetnika i pojedinaca s kojima će članovi i posjetitelji moći ostvariti interaktivnu komunikaciju.



Copyright 2013 brodarica.net
Brodarica.net nije odgovorna za sadržaj eksternih web stranica.
Oglašavajte kod nas O brodarici.net Kontakt Uvjeti korištenja Privatnost podataka