Konoplja

ČET, 12.04.2014. u 23:27
POGLEDA 1500

Priču o konoplji bi možda najpametnije bilo započeti pojašnjenjem odnosa te biljke i pojma „marihuane“, koji se uz tu biljku donekle neopravdano veže. Konoplja, latinskog naziva Cannabis sativa, je rod biljaka čije su dvije osnovne podvrste, prema prof. dr. sc. Milanu Pospišilu, redovitom profesoru Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, obična ili industrijska konoplja (Cannabis sativa L. subsp. Sativa), te indijska konoplja (Cannabis sativa L. subsp. Indica), iako i kod samih znanstvenika postoje razmimoilaženja radi li se o posebnim vrstama ili podvrstama. Indijska konoplja je podvrsta uz koju se prije svega veže naziv „marihuana“, koji dolazi od meksičkog slenga za tu biljku, a svoj opojni učinak duguje nešto višim razinama THC-a, odnosno tetrahidrokanabinola, što je glavna psihoaktivna tvar koju možemo naći u svim biljkama roda Cannabis sativa, što uključuje i običnu ili industrijsku konoplju, ali koja zbog niskih razina THC-a nema omamljujuće djelovanje.

Konoplja se uzgajala najmanje posljednjih 12 000 godina, a od njenih vlakana su se izrađivali tkanine i papir, ali je korištena i kao prehrambena namirnica. Prema povijesnim zapisima, kultivacija i korištenje konoplje u Kini seže unatrag između 5 i 6 tisuća godina. Još od 5. stoljeća pr. n.e. koristila se za pravljenje jedara i brodskih konopa, a nešto kasnije za izradu ribarskih mreža, cerada, zastava i mornarske odjeće. Biblije, brodske karte i dnevnici bili su izrađeni od papira na bazi konoplje, čija je trajnost bila sto puta veća od onih na bazi papirusa. Odjeća napravljena od konoplje je bila mekša, toplija i boljih upijačkih svojstava nego ona izrađena od pamuka, ali i triput otpornija na kidanje. U SAD-u je od 1631. godine pa sve do početka 19. stoljeća bilo legalno plaćati porez konopljom, a odbijanje uzgoja konoplje tijekom 17. i 18. stoljeća je bilo čak kažnjivo zakonom. U američkoj saveznoj državi Virginiji ste od 1763. do 1769. godine mogli čak završiti u zatvoru zbog odbijanja uzgoja konoplje. Na našim područjima konoplja se koristila u izradi kudjelje i platna, a 1949. godine u Hrvatskoj je bila zasijana na 21 tisući hektara. Bivša Jugoslavija bila je poslije SSSR-a drugi izvoznik konoplje na svijetu, a nakon Drugog svjetskog rata svako seljačko gospodarstvo imalo je obavezu proizvoditi konoplju.

Konoplja je, ako na stranu stavimo njenu uporabu kao opojnu drogu, prilično nevjerojatna biljka od koje se može proizvesti velik broj proizvoda, a neki autori navode i 25 tisuća(!), među kojima su pojedini dijelovi za potrebe automobilske industrije, potpuno biorazgradiva plastika, lagane građevne ploče, te izolacijski materijal, uz već spomenuto korištenje konoplje za proizvodnju odjeće i različitih tkanina, papira, te kao prehrambene namirnice. Uzmimo primjer Henryja Forda, pionira automobilske industrije, koji je 1941. Fordov automobil Model T napravio dobrim dijelom od materijala izrađenih od konoplje, uključujući biorazgradivu plastiku. Na ovoj snimci vidimo test otpornosti tog automobila.

Vrijedi posebno spomenuti i prehrambenu vrijednost konoplje, čije sjemenke su bez premca po hranjivosti jer sadrže bjelančevine, antioksidanse, karotene, velik broj različitih vitamina, fitosterole, fosfolipide, te brojne minerale, uključujući magnezij, sumpor, kalcij, željezo, fosfor i cink, a sve u lako probavljivom obliku. Ulje napravljeno od konopljinih sjemenki bogato je esencijalnim masnim kiselinama, te je najuravnoteženije prirodno ulje za ljudsku prehranu. Zasićene masne kiseline ulja konoplje pružaju tijelu energiju, a esencijalne masne kiseline služe kao građevni blokovi stanica, te se koriste pri stvaranju hormona. Sjeme konoplje sadrži alfa-linolensku kiselinu, biljni oblik esencijalne masne kiseline omega-3, koja je važna pri izgradnji membrana neuronskih stanica mozga.

Što se kultivacije tiče, i tu se vidi kako je konoplja po nekim svojstvima superiorna ostalim biljkama. Za njen uzgoj nisu potrebni pesticidi ili herbicidi, konoplja stvara humus, te čisti tlo od teških minerala. U odnosu na pamuk, u stanju je dati i do 250% više vlakana od pamuka uz manju potrošnju vode, te i do 600% više vlakana od lana, na istoj površini. Za razliku od šumskih vrsta koje godinama sazrijevaju, konoplja raste vrlo brzo i dozrijeva u jednoj sezoni uz veći hektarski prinos. Ako uzmemo borovu šumu kao primjer, njen godišnji prirast drveta jest 2,5 m3 po hektaru, dok konoplja daje 10-12 m3 drveta po hektaru. Uz sve to, konoplja može zbog svoje otpornosti rasti na bilo kakvom tlu, tlo iscrpljeno monokulturom može revitalizirati, pa i zaustaviti eroziju tla.

Logično je zapitati se kako smo došli u situaciju da je jedna od najvrijednijih biljaka na zemaljskoj kugli gotovo zabranjena, i da je njen uzgoj rijetkost? Uzrok su, naravno, privatni interesi nekolicine moćnika, a sve je počelo u SAD-u. Konoplja je, primjerice, ugrožavala novinskog magnata Williama Randolpha Hearsta (po kojem je nastao glavni lik Građanina Kanea, filma američkog režisera Orsona Wellesa), vlasnika ogromnih šumovitih površina iz kojih se također može dobivati papir, kao i iz konoplje, te vlasnike tvrtke DuPont, koja je 1937. godine patentirala proces dobivanja plastike iz nafte i ugljena, koja se također mogla proizvesti iz tada sveprisutne konoplje. Hearst koristi svoj žuti tisak kako bi povezao konoplju s korištenjem marihuane, čije su tobožnje negativne posljedice, poput nasilja i psihičkih bolesti (sa znanstvenog stajališta, danas su te tvrdnje, najblaže rečeno, upitne), trebale izazvati paniku među stanovništvom, a korišten je i Hollywood koji je u filmovima prikazivao nasilne posljedice konzumiranja marihuane. Uskoro su ovi moćnici, koristeći propagandnu ofenzivu i veze u političkom svijetu, uspjeli isposlovati opću zabranu uzgoja konoplje. Kako to već biva, ona se polagano proširila svijetom, a mnoge su države 60-ih godina prošlog stoljeća, bojeći se tobožnje zloupotrebe konoplje, zabranile njen uzgoj i u industrijske svrhe. Ostalo je, kako bi Amerikanci rekli, povijest.

Autor teksta: Ivan Novak



Comments


Brodarica NET je web sjedište koje na jednom
mjestu okuplja lokalnu grupu pouzdanih i kvalitetnih poduzetnika i pojedinaca s kojima će članovi i posjetitelji moći ostvariti interaktivnu komunikaciju.



Copyright 2013 brodarica.net
Brodarica.net nije odgovorna za sadržaj eksternih web stranica.
Oglašavajte kod nas O brodarici.net Kontakt Uvjeti korištenja Privatnost podataka