Siromaštvo je najgora forma nasilja

ČET, 17.04.2014. u 23:24
POGLEDA 1181

Hrvatska je peta u Europskoj uniji po siromaštvu. Siromašniji su samo Bugari, Španjolci, Rumunji i Grci. Stopa siromaštva u Hrvatskoj iznosi 20,5%, a najmanja je u Češkoj, gdje iznosi 9,6%. Europski prosjek je 17,6%.

Volim započeti brojkama, jer one najkonciznije dočaravaju problem o kojem želim pisati. 20,5% siromašnih znači da je svaka peta osoba u Hrvatskoj siromašna, odnosno da svaka peta osoba nema dovoljno (financijskih) sredstava za normalno funkcioniranje i življenje. Ja dolazim iz velike obitelji – samo uža rodbina broji preko trideset članova. Po ovoj računici, prosječno 6 članova moje obitelji bi moglo biti siromašno, a ne pomaže ni činjenica da je jedna polovica njih s otoka, a druga sa sela – naime, prema istraživanjima, stanovnici ruralnih područja imaju dva puta veći rizik od siromaštva. Srećom, nitko od moje uže obitelji nije siromašan, međutim, ovaj postotak još uvijek stoji, što znači da neke druge obitelji, u cijelosti, jesu siromašne, i one nadilaze ovu kvotu od svake pete siromašne osobe.

Ovdje ne želim pisati o tome zašto su one siromašne i kakve su ih životne ili ekonomske okolnosti dovele do siromaštva, već o tome što se može poduzeti da se ovaj postotak što više približi ako ne češkom, onda barem europskom prosjeku – korak po korak. Istraživanja su također pokazala kako je siromaštvo, što je sasvim logično, očiglednije u onim kućanstvima u kojima je većina ukućana nezaposlena, u kojoj starije osobe ne primaju mirovinu ili u kojoj kućanstvo vodi osoba koja je neobrazovana (ima osnovno obrazovanje ili je bez obrazovanja). Ovakva kućanstva imaju tri puta veći rizik od siromaštva.

Udio siromašnih u našoj državi dosta je povećan zbog rata i njegovih posljedica, što je Hrvatsku automatski smjestilo u skupinu zemalja s visokom stopom siromaštva. Ovo je također sasvim logična uzročno–posljedična veza, međutim ono što iznenađuje jest činjenica da organizacije civilnog društva nisu dovoljno posvećene problemu siromaštva i njegova smanjivanja. Kao odgovor, navode se sljedeći razlozi: nedostatni ljudski resursi, nepostojanje sustavne (inozemne) financijske potpore za programe koji se bave suzbijanjem siromaštva, različiti oblici siromaštva koji zahtijevaju različite pristupe rada na njihovom suzbijanju, neupoznatost s Nacionalnim programom borbe protiv siromaštva i tako dalje.

No, premda nema mnogo organizacija koje se bave suzbijanjem siromaštva, one ipak postoje i (uspješno) djeluju dugi niz godina, ponajprije kroz programe udomiteljstva, pomoći u kući i slično. Prostora za napredak uvijek ima, a postojeće organizacije mogu se svakako ugledati na rad splitske udruge MoSt, koja djeluje i na lokalnoj i na regionalnoj te nacionalnoj razini. Svojim djelovanjem, udruga MoSt između ostalog nastoji kreirati društvo u kojem nema socijalno isključenih građana „koja njeguje aktivizam, humane odnose i pokazuje brigu za one kojima je pomoć potrebna“ (preuzeto s njihove službene web stranice). Njihov je angažman sve potrebniji, ukoliko uzmemo u obzir kako Hrvatska i dalje ekonomski nazaduje, zatvaraju se radna mjesta, a mnoga su višemjesečno neplaćena, što nepovoljno utječe posebice na one najugroženije građane. Na stopu siromaštva istovremeno utječe i postotak migracija iz Hrvatske, s obzirom da na taj način stanovništva ima sve manje i da ono postaje sve starije. S tim na umu, Vlada je donijela i Strategiju borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti od 2014. do 2020. godine. Ta će strategija, barem je očekivano, omogućiti sustavan pristup u rješavanju problema siromaštva i socijalne isključenosti u Hrvatskoj, osiguravanjem minimalnog standarda najugroženijem dijelu društva, istovremeno sprječavajući nove pojave siromaštva.

Koliko je Vlada u tome bila uspješna, vidjet ćemo 2021. godine, a do tada ćemo se osvrnuti detaljnije na djelovanje onih koji već godinama rade na suzbijanju socijalne isključenosti.

U Splitu već više od gotovo 14 godina postoji Prihvatilište za beskućnike, koje je otvoreno na inicijativu udruge MoSt, a uz pomoć Grada Splita i Upravnog odjela za socijalnu skrb i zdravstvenu zaštitu. Volonteri udruge su osmislili program brige o beskućnicima koji provode u dva gradska prostora, a tri godine nakon prvog, otvoreno je i drugo Prihvatilište, ovog puta za žene beskućnice, koje ga koriste kao stambeni prostor. Takav oblik rada, navode na svojim stranicama, jedinstveni je oblik rada sa beskućnicima u Hrvatskoj. Muško prihvatilište prima 16 osoba, no po potrebi, posebice u zimskim mjesecima, bude ih i više. Svi korisnici imaju osiguran i jedan obrok u samom objektu, a i ručak u splitskim pučkim kuhinjama. Također, korisnicima je osigurano i obavljanje osobne higijene kao i zamjena odjeće i obuće. Žensko prihvatilište prima osam korisnica.

Osim navedenog, udruga često organizira i različite akcije kojima bi osvijestila javnost o njihovim socijalno ugroženim sugrađanima i/ili prikupila sredstva za prihvatilišta ili za svoje korisnike. Tako su česti buvljaci na kojima sugrađani mogu donirati vlastite predmete kako bi njihovom prodajom pripomogli radu udruge i konačno, samim korisnicima. Na taj način, udruga promovira i potiče solidarnost u zajednici istovremeno pružajući konkretnu pomoć onima kojima treba. Osim stambene i materijalne pomoći, udruga MoSt brine se i za savjetovanje, informiranje i podučavanje svojih korisnika, koje provodi tim stručnjaka.

Sve su ovo zaista vrijedna nastojanja koja za direktnu posljedicu imaju poboljšanje kvalitete života najugroženijih socijalnih skupina, i koja bi kao takva trebali i morali podržati svakom prilikom! O nekim od načina na koje se može pripomoći već sam pisala u članku „Kako pokrenuti lavinu“, a o drugim se možete informirati na stranicama udruge MoSt.

S obzirom da je nezaposlenost jedan od temeljnih uzroka siromaštva, a na nju na žalost ne možemo mnogo utjecati, na nama je da pokušamo barem ublažiti njene posljedice.

Autorica teksta: Dijana Šabić





Slika 1: Banksy; preuzeto s youthoughtwewouldntnotice.com

Comments


Brodarica NET je web sjedište koje na jednom
mjestu okuplja lokalnu grupu pouzdanih i kvalitetnih poduzetnika i pojedinaca s kojima će članovi i posjetitelji moći ostvariti interaktivnu komunikaciju.



Copyright 2013 brodarica.net
Brodarica.net nije odgovorna za sadržaj eksternih web stranica.
Oglašavajte kod nas O brodarici.net Kontakt Uvjeti korištenja Privatnost podataka