Hrana bogata ugljikohidratima i utjecaj na zdravlje (3.dio)

SRI, 02.05.2014. u 21:27
POGLEDA 1507

Nakon što smo u prvom dijelu govorili općenito o zdravstvenim opasnostima koje nam prijete od šećera, odnosno ugljikohidrata u žitaricama koji se u našem probavnom sustavu rastvaraju na jednostavnije šećere, a u drugom dijelu o utjecaju na zdravlje proteina glutena kojeg u većim količinama ima u žitaricama, u trećem dijelu ćemo se pozabaviti vezom između šećera i nastanka i razvoja raka - te gadne zdravstvene babaroge. Da bi se ozbiljnije pozabavili ovom temom, malo ćemo skočiti u prošlost, na protekle dodjele Nobelove nagrade, koje se svake godine dodjeljuju iznimnim pojedincima ili skupinama čija znanstvena istraživanja doprinose čovječanstvu.

Godina je 1931. i Nobelova nagrada za medicinu je dodijeljena Ottu Heinrichu Warburgu, njemačkom fiziologu i liječniku. Warburg je Nobela dobio za otkriće kako tumorske stanice stvaraju energiju putem fermentacije šećera bez prisustva kisika, dok zdrave stanice pretvaraju šećer u energiju uz prisustvo kisika. Warburg je do tog zaključka došao još 1924. godine, a prema njemu „ ...prvenstveni uzrok raka je promjena normalne respiracije kisika u stanici putem anaerobne fermentacije šećera.“ Warburg je ustvrdio kako je rak uzrokovan nepravilnim radom mitohondrija, staničnih organela koji služe kao izvori stanične energije.

Dr. Dominic D'Agostino, američki znanstvenik s Medicinskog fakulteta Sveučilišta Južna Florida, potvrdio je ispravnost Warburgove hipoteze u razgovoru s američkim internetskim portalom Examiner, objavljenim sredinom ovog mjeseca. D'Agostino smatra kako je „prošlo preko 80 godina i nitko nije uspio opovrgnuti tu hipotezu, pa je vrijeme da se iskoristi ovisnost tumorskih stanica o šećeru putem ispravne prehrane i ostalih netoksičnih strategija kako bi se rak liječio, te kako bi se moglo preventivno djelovati da do razvoja raka ni ne dođe.“

Sve veći broj znanstvenika specijaliziranih za proučavanje raka smatra kako se protiv raka može učinkovito boriti putem ketogene dijete, kod koje se u tijelo unose velike količine masti a male količine ugljikohidrata, koji se u našim tijelima rastvaraju na jednostavnije šećere. Gotovo sve zdrave stanice u ljudskom tijelu metabolički su prilagodljive i mogu koristiti masnoće, glukozu i ketone (organske spojeve koji služe kao izvor energije, a nastaju kao posljedica prelaska na prehranu s malo ili nimalo ugljikohidrata), za razliku od tumorskih stanica koje nisu metabolički prilagodljive i zahtijevaju velike količine glukoze, te ne mogu koristiti ketone za preživljavanje. Ukratko, ograničavanjem unosa ugljikohidrata tumorskim stanicama uskraćujemo pogonsko gorivo.

Postoje, naravno, i konkretna istraživanja koja potvrđuju učinkovitost ove strategije u liječenju raka. Dr. Eugene Fine je američki znanstvenik koji je 2012. godine na Medicinskom centru Montefiore u njujorškom Bronxu proveo pilot-projekt o učinkovitosti ketogene dijete. Fine je svoje istraživanje proveo na 10 pacijenata oboljelih od raka u naprednom stadiju, koji su pristali 28 dana strogo se pridržavati ketogene dijete kojom su unos ugljikohidrata ograničili na manje od 50 grama na dan. Rezultati su pokazali kako je 6 od 10 pacijenata dobro reagiralo na ketogenu dijetu, što znači da se stabilizirao razvoj raka ili je rak ušao u djelomičnu remisiju.

Logično je zapitati se bi li u svijetu bilo toliko oboljelih od raka da ne postoji potpuno pogrešna dogma o štetnosti masnoća i „koristi“ ugljikohidrata, dogma utemeljena na „klimavoj“ znanosti koja je potekla prije svega iz SAD-a, gdje velike biotehnološke korporacije godišnje proizvode ogromne količine žitarica, i gdje su korporativni interesi neraskidivo povezani sa znanošću, medijima, te političkim i regulatornim tijelima.

Bez obzira na sve, netko će se zapitati ne krije li se pravi uzrok raka zapravo u našem genetskom naslijeđu. Eto, prošlog svibnja se moglo pročitati kako je američka glumica Angelina Jolie mastektomijom odstranila svoje grudi jer je „saznala“, pomoću genetskog testa gena BRCA1 na koji patentna prava polaže tvrtka Myriad Genetics, kako ima „87% šanse“ da joj se negdje u budućnosti dijagnosticira rak dojke. Glumičina javna objava je uslijedila gotovo tri mjeseca nakon same operacije, upravo u trenutku kada je američki Vrhovni sud tih dana odlučivao o tome mogu li se postojeći ljudski geni (a ne sintetizirani) patentirati, pa je jasno, obzirom na tajming, kako su tu profitni interesi bili u igri. No je li njen potez bio opravdan; je li mogla izbjeći odstranjenje grudi?

Dr. D'Agostino bi vjerojatno rezolutno rekao da nije, jer je u razgovoru za Examiner pojasnio kako je „većina znanstvenika koji su proučavali rak oduvijek mislila kako je rak genetska bolest, ali samo 5-10% raka je naslijedno“, jer „novi dokazi u istraživanjima stanica, životinja i ljudi podupiru Warburgovu originalnu hipotezu kako je rak bolest metabolizma.“

Dr. Thomas Seyfried, američki neurogenetičar i neurokemičar, pionir u liječenju raka putem pravilne prehrane, koji je posljednjih 25 godina predavao na sveučilištima Yale i Boston, pojašnjava kako je „jedno od ključnih pitanja zašto se ne razvijaju tumorske stanice nakon što se jezgra tumorske stanice transplantira u normalnu stanicu. Mogu se zapravo dobiti normalna tkiva i ponekad cijeli normalni organizmi iz jezgre tumorskih stanica. Dakle, ako tumore potiču geni – sve te različite mutacije i stvari za koje smo čuli – kako je moguće da se sve to skupa promijeni kada se jezgra tumorskih stanica stavi u citoplazmu stanice s normalnim mitohondrijima?“

Eh, Angelina, Angelina... Da se nisi dala nagovoriti – i usput stavila koji dolar više u džep, kao da ti treba – možda bi i dandanas imala ono što ti je priroda podarila, i lako moguće da bi razvoj raka mogla izbjeći pravilnom prehranom.

Autor teksta: Ivan Novak






Slika 1: personalbodyplan.com
Slika 2: Colin, en.wikipedia.org
Slika 3: Remy Steinegger, Hekerui, commons.wikimedia.org

Comments


Brodarica NET je web sjedište koje na jednom
mjestu okuplja lokalnu grupu pouzdanih i kvalitetnih poduzetnika i pojedinaca s kojima će članovi i posjetitelji moći ostvariti interaktivnu komunikaciju.



Copyright 2013 brodarica.net
Brodarica.net nije odgovorna za sadržaj eksternih web stranica.
Oglašavajte kod nas O brodarici.net Kontakt Uvjeti korištenja Privatnost podataka