Meditacija i zdravlje (1. dio)

PON, 26.05.2014. u 19:54
POGLEDA 1367

Što se različitih vrsta meditacije tiče, ako za trenutak na stranu stavimo vezu s duhovnošću i/ili religijama, jedino je bitno pitanje djeluju li one na određeni način na ljudsko tijelo, zdravlje i psihu, te je li taj učinak pozitivan ili negativan. Također, mogu li se svakodnevno koristiti, poput redovnog vježbanja, na primjer, kako bi nam nekako pomogle u životu. Može li se, dakle, na pitanje koriste li nam različite vrste meditacije odgovoriti jednostavno, izravno i nedvosmisleno?

Ako se pita dr. Jean M. Banks, američku kliničku psihologinju s preko 30 godina radnog iskustva, na to se pitanje može nedvojbeno odgovoriti sa: DA! Banks za novine Wisconsin Rapids Daily Tribune piše kako „još od 1968. godine dr. Herbert Benson (američki kardiolog koji je napisao ili surađivao pri pisanju preko 200 znanstvenih radova i 11 knjiga, te jedan od pionira istraživanja o povezanosti uma i tijela, op. a.) i njegove kolege s Medicinskog fakulteta Sveučilišta Harvard testiraju meditaciju. Otada su istraživači utvrdili kako je ta praksa korisna pri liječenju i prevenciji visokog krvnog tlaka, srčanih bolesti, migrenskih glavobolja i autoimunih bolesti poput dijabetesa i artritisa. Što se tiče mentalnog zdravlja, dokazano pomaže ublažiti opsesivno razmišljanje, anksioznost, depresiju i bijes.“

Prema dr. Banks, dakle, meditacija utječe i na psihičko i na fizičko zdravlje. Njene tvrdnje potvrđuje i istraživanje, točnije meta-analiza, znanstvenika s američkog Sveučilišta Johns Hopkins objavljeno u ožujku ove godine u časopisu Journal of the American Medical Association. Istraživači su analizirali podatake kliničkih pokusa s aktivnim kontrolama za placebo učinak, provedenih na ukupno 3515 sudionika, i ustanovili kako dnevno meditiranje u trajanju od 30 minuta može utjecati na simptome depresije, anksioznosti i boli.

Kako to sve skupa funkcionira? Dr. Richard Davidson, ravnatelj Laboratorija za afektivnu neuroznanost Sveučilišta Wisconsin u SAD-u, ustanovio je, proučavajući moždane valove redovnika koji redovito meditiraju, kako mozgovi osoba koje meditiraju drugačije funkcioniraju u odnosu na osobe koje se ne bave tom praksom. Kod redovnika je, naime, zabilježena neuobičajeno visoka razina aktivnosti u lijevom prefrontalnom korteksu, regiji mozga povezanoj s osjećajem sreće i zadovoljstva. Amigdala i desni prefrontalni korteks su regije mozga koje se aktiviraju kada je netko anksiozan, deprimiran ili ljut, ali mogu se utišati aktivnošću lijevog prefrontalnog korteksa, koji je, eto, naročito dobro „istreniran“ kod redovnika koji redovito meditiraju. Ovdje je osobito važno otkriće kako funkcioniranje mozga nije fiksno, te se može promijeniti način na koji on funkcionira.

Meditacija može čak pomoći i pri liječenju raka. Dr. Joseph Nowinski, klinički psiholog s iskustvom rada na američkim sveučilištima Connecticut i Kalifornija (u San Franciscu), za Huffington Post nabraja istraživanja koja su pokazala na koje sve načine meditacija može pomoći ljudima:

• meta-analiza 10 istraživanja je utvrdila kako meditacija poboljšava ukupno mentalno zdravlje pacijenata oboljelih od raka;

• prema podacima istraživanja provedenog na 60 žena koje su preboljele rak dojki, meditacija smanjuje broj i intenzitet toplotnih valova, te poboljšava raspoloženje i kvalitetu sna;

• prema podacima istraživanja provedenog na 63 osobe oboljele od reumatoidnog artritisa, meditacija poboljšava kvalitetu života i olakšava psihološki teret;

• prema podacima istraživanja provedenog na 298 studenata, meditacija ublažava stres i olakšava studentima nošenje sa svakodnevnim problemima.

Meditacija povoljno djeluje i na srce i krvožilni sustav. Znanstvenici sa Sveučilišta medicinskih znanosti u američkoj državi Georgia su 2012. godine u časopisu Evidence-Based Complementary and Alternative Medicine objavili istraživanje tijekom kojeg su proučavali utjecaj svakodnevnog meditiranja, dvaput u trajanju od 15 minuta, na zdravlje 62 adolescenta s visokim krvnim tlakom, i ustanovili kako je masa lijeve srčane klijetke, što je inače dobar indikator moguće buduće kardiovaskularne bolesti, manja kod adolescenata koji su meditirali. Dr. Vernon Barnes, jedan od znanstvenika koji su sudjelovali pri ovom istraživanju, objašnjava kako je „veća masa lijeve srčane klijetke uzrokovana većim naporima srca kod adolescenata s višim krvnim tlakom“. Tijekom meditacije, koju Barnes uspoređuje s dubokim odmorom, smanjuje se aktivnost simpatičkog živčanog sustava i tijelo oslobađa nešto manje hormona koji uzrokuju stres, te Barnes pojašnjava kako se „zbog toga krvožilni sustav opušta, pada krvni tlak i srce manje radi.“

Ukratko, uopće se ne morate bojati kako ćete biti proglašeni čudakom ako se jednog dana odlučite prihvatiti neke vrste meditacije. Iako se to zapravo nikoga ne tiče, možete ljudima lijepo objasniti da ste jednostavno osoba koja brine o vlastitom zdravlju.

Autor teksta: Ivan Novak






Slika 1: Tsukioka Yoshitoshi, en.wikipedia.org
Slika 2: Marubatsu, commons.wikimedia.org

Comments


Brodarica NET je web sjedište koje na jednom
mjestu okuplja lokalnu grupu pouzdanih i kvalitetnih poduzetnika i pojedinaca s kojima će članovi i posjetitelji moći ostvariti interaktivnu komunikaciju.



Copyright 2013 brodarica.net
Brodarica.net nije odgovorna za sadržaj eksternih web stranica.
Oglašavajte kod nas O brodarici.net Kontakt Uvjeti korištenja Privatnost podataka