Meditacija i zdravlje (4.dio)

NED, 27.07.2014. u 17:52
POGLEDA 1411

Meditacija, starenje, depresija i autizam


Različite vrste meditacije mogu utjecati na psihičko i fizičko zdravlje ljudi pokrivajući širok spektar različitih bolesti i bolesnih stanja, što uključuje pomoć pri liječenju i prevenciji srčanih bolesti, visokog krvnog tlaka, raka, autoimunih bolesti, te olakšanje psihološkog tereta uzrokovanog depresijom, opsesivnim razmišljanjem i anksioznošću. No naročito su interesantne neke manje konvencionalne primjene meditacije i njeni učinci na područjima gdje se to inače ne bi moglo očekivati.


Planinski centar Shambhala u američkoj državi Colorado je ustanova koja svojim posjetiteljima nudi preko „100 različitih programa godišnje“, što naravno uključuje i različite vrste meditacije, kako bi sudionici mogli ostvariti „fizičko zdravlje, proširenu svijest i transformaciju.“ Tijekom dva tromjesečna razdoblja 2007. godine, centar je dozvolio pristup znanstvenicima koji su u podrumu centra napravili improvizirani laboratorij u kojem su prikupljali podatke o sudionicima različitih programa meditacije. Nakon završetka ovog projekta, nazvanog Shamatha, znanstvenici su nekoliko godina obrađivali prikupljene podatke i 2011. godine su prvi rezultati bili spremni za objavljivanje u znanstvenim publikacijama.


Osim već „predvidljivih“ psiholoških i kognitivnih promjena – sudionicima se poboljšala percepcija i općenito su se bolje osjećali – naročito je bilo zanimljivo otkriće kako meditacija ima pozitivan učinak na telomere, krajeve kromosoma koji igraju važnu ulogu u procesu starenja. Naime, svaki put kada se stanica podijeli, telomere se skraćuju, a kad postanu prekratke, stanica umire, što je proces koji može usporiti i zaustaviti enzim telomeraza, koji obnavlja telomere. Nakon što su obrađeni prikupljeni podaci, kod praktikanata meditacije je ustanovljena viša razina aktivnosti telomeraze u odnosu na kontrolnu grupu, a prema psihologinji Elissi Epel sa Sveučilišta Kalifornija u San Franciscu, koja je sudjelovala u ovom istraživanju, „ako se ovo povećanje telomeraze dovoljno dugo održi, logično je zaključiti kako će ova grupa kroz duže vremensko razdoblje razviti stabilnije i moguće duže telomere.“


Nije sporno kako meditacija može utjecati na psihičko zdravlje, no može li pomoći pri liječenju težih psihičkih oboljenja, poput, na primjer, kliničke depresije? Mark Williams, profesor kliničke psihologije s Odjela za psihijatriju Sveučilišta Oxford i jedan od tvoraca kognitivne terapije temeljene na korištenju meditacije, objašnjava kako „meditacija smanjuje aktivnost dijela mozga koji se zove amigdala, koji upravlja osjećajima stresa. Oni koji su anksiozniji i više osjećaju stres imaju pretjerano aktivnu amgidalu. Meditacija ovo ublažava. Prisutan je i učinak na insulu, dio mozga koji se dovodi u vezu s dubokim emocijama, uključujući ljubav. Iz raznih istraživanja znamo kako nam insula omogućava osjetiti emocije, pa kada smo slomljena srca zbilja osjećamo određenu vrstu boli. Obično je aktivnost u ovom području povezana s dijelom mozga odgovornim za analitičko razmišljanje. Pa ako se svađamo s partnerom, ne samo da se osjećamo užasno, nego i počinjemo razmišljati o uzrocima, o tome što to govori o našoj vezi i što se može dogoditi ako to ne popravimo“.


Kod psihički oboljelih ova „petlja“ je pretjerano aktivna – razmišljanje potiče emocije, što zauzvrat potiče daljnje razmišljanje, sve dok se osoba ne slomi pod psihološkim teretom, a prema Williamsu „meditacija prekida ovu petlju smanjujući veze između insule i dijela mozga odgovornog za analitičko razmišljanje, što smo mogli primjetiti promatrajući skeniranjem mozga. To ne spriječava osobu osjećati ili razmišljati, nego razdvaja ova dva dijela mozga, dajući pacijentu više kontrole.“


Uspješnost njegove kognitivne terapije temeljene na meditaciji potvrđuje i Janet Jones, koja je ovoj vrsti terapije pristupila 2008. godine, nakon što je godinama tragala za rješenjem za svoju dijagnosticiranu kliničku depresiju. Jones je prema meditaciji „isprva bila skeptična. No postupno je postala dio njene svakodnevice.“ Prije meditacije, Jones je bilo „teško ustati iz kreveta i kada bi išla na posao, osjećala se užasno. Kada se posvetila meditaciji, njen pristup se promijenio a njen život poboljšao. Meditacija joj je dala veću kontrolu nad životom. Svjesna je da će stvari, koliko god bolne bile, naposljetku proći.“


Postoji li još kakva zanimljiva primjena meditacije? Prema istraživanju, točnije meta-analizi postojeće znanstvene građe, koje su proveli znanstvenici s njujorškog Memorial Sloan-Kettering Cancer Centra i objavili 2012. godine u časopisu Autism Research and Treatment, meditacija može pomoći i pri liječenju i ublažavanju simptoma autizma. Prema njima, „pristup temeljen na jogijskim principima i meditativnim sredstvima vrijedi istraživati. Željeni ishodi uključuju ublažavanje kliničkih simptoma bolesti, veću relaksaciju, te olakšano izražavanje osjećaja i vještina, kao i poboljšan obiteljski život i veću društvenu kvalitetu života.“ Prvi simptomi autizma se mogu javiti u dobi između 2. i 6. godine života, kada kod djece moždani valovi prelaze s delta frekvencijskog područja, vezanog za rast, podršku imunološkom sustavu i ograničenu percepciju fizičkog svijeta, na više, theta frekvencijsko područje odgovorno za više kognitivne funkcije, percepciju i ponašanje, pa je nekako logično da meditacija kao sredstvo koje olakšava pristup višim razinama svijesti može ublažiti simptome autizma.



Comments


Brodarica NET je web sjedište koje na jednom
mjestu okuplja lokalnu grupu pouzdanih i kvalitetnih poduzetnika i pojedinaca s kojima će članovi i posjetitelji moći ostvariti interaktivnu komunikaciju.



Copyright 2013 brodarica.net
Brodarica.net nije odgovorna za sadržaj eksternih web stranica.
Oglašavajte kod nas O brodarici.net Kontakt Uvjeti korištenja Privatnost podataka