Dijagnoza „selfie“

NED, 08.03.2014. u 00:01
POGLEDA 1744

Takozvana „selfie“ fotografija i nije neka nova pojava. Preteča takve fotografije je slikarev autoportret za kojeg se smatralo da ima visoku vrijednost, a njegov stvaralac razvijenu maštu; ljudima je bilo zanimljivo vidjeti kakvu viziju „svoga ja“ ima slikar. U fotografiji prvi je „selfie“ napravio američki fotograf Robert Cornelius 1839. godine. Budući da je proces fotografiranja bio puno sporiji nego danas, Cornelius je imao vremena ući u kadar na duže od minute te se potom vratiti ispod pokrova objektiva.


Fotografije „selfie“ tipa postale su popularne 2000. g. kada je sve više ljudi počelo koristiti društvenu mrežu Myspace. Između 2006. i 2009. Facebook je stekao veću popularnost od Myspacea, i takve su fotografije postale sinonim za loš ukus. Ako danas zapitate nekoga što misli o tome, najčešći odgovor bit će da su oni koji fotografiraju sami sebe površni, skloni ekshibicionizmu, sebični ili pak sve navedeno. Ali, budimo realni, ne postoji osoba (neovisno o tome je li korisnik društvenih mreža ili ne) koja u svojoj arhivi nema bar jednu selfie fotografiju. 2013. godine termin „selfie“ našao je svoje mjesto u Oxfordovom rječniku engleskog jezika.


U današnjem svijetu „selfie“ je lako napraviti i podijeliti. Takva fotografija najčešće cilja pokazati našu bolju stranu, našu privlačnost i seksualnost. No ponekad se selfie fotografija može snimiti u namjerno neprivlačnom izdanju kako bismo nasmijali svoje prijatelje. U zadnje vrijeme svugdje možemo pročitati ili čuti kako se ljudi rugaju nekome tko je postavio selfie fotku na svoj virtualni profil. To je neka nova vrsta internacionalne šale oko koje su se svi ujedinili.

Zapravo, ovo uopće nije zabavno. Očito je da se naša percepcija realnosti toliko iskrivila da smo postali gotovo nesposobni shvatiti mjere svoje osamljenosti. Društveni život smatra se životom u društvenoj mreži. California State University istražio je negativan učinak prekomjerne komunikacije preko društvenih mreža i otkrio da može uzrokovati hiperaktivnost, depresiju, opsesivno-kompulzivni poremećaj, narcisoidni poremećaj osobnosti, hipohondriju, shizoafektivni i shizotipni poremećaj, dismorfiju tijela, voajerizam, ovisnost.

Što je naš popis (često takozvanih) prijatelja na Facebooku duži, mi smo bolji, popularniji i privlačniji, baš kao u nekoj američkoj seriji za tinejdžere. 2013. godine istraživanje Facebook korisnika pokazalo je da ljudi koji često stavljaju svoje osobne fotografije imaju niži nivo društvene podrške i intimnosti. Možda najčešći razlog što sami sebe fotografiramo nije taj što smatramo da smo iznimno privlačni, već što nemamo nikoga tko bi nas fotografirao. Isto bi se odnosilo i na fotografije domaćih ljubimaca i djece. Stavljajući fokus na ono što je za nas najbitnije bježimo od sebe i pretvaramo se da smo nešto što nismo.

Sve više vremena provodimo razgovarajući s ljudima koje zapravo poznajemo samo „virtualno“ i brojimo „lajkove“. Čak se pojavila uzrečica kako su se prije ljudi fotografirali za uspomenu a danas za Facebook. Sve više starih prijateljstava nestaje zbog nečijeg nedoličnog virtualnog ponašanja. Zvuči li vam to zabavno? Umjesto da se rugamo nekome tko je stavio još jednu selfie fotografiju na svoj profil, zašto ga ne upitamo bi li nam se pridružio u šetnji? Umjesto da preziremo te „sebične“ osobe, zašto se ne zapitamo što mi znamo o njima i njihovim životima? Zašto se ne zamislimo koji je bio naš razlog da napravimo svoju zadnju selfie fotografiju? „Selfie“ je dijagnoza koju svi mi posjedujemo. Ali ne dijagnoza lošeg ukusa nego dijagnoza samoće. A kao što znamo one is the loneliest number*.

Priredila Denica Alexandrova

Comments


Brodarica NET je web sjedište koje na jednom
mjestu okuplja lokalnu grupu pouzdanih i kvalitetnih poduzetnika i pojedinaca s kojima će članovi i posjetitelji moći ostvariti interaktivnu komunikaciju.



Copyright 2013 brodarica.net
Brodarica.net nije odgovorna za sadržaj eksternih web stranica.
Oglašavajte kod nas O brodarici.net Kontakt Uvjeti korištenja Privatnost podataka