MALI VODIČ KROZ SVEMIR - MJESEC

NED, 16.03.2014. u 22:38
POGLEDA 1581

Mjesec je Zemljin vjerni pratilac. Vezan njezinom silom težom, taj satelit kruži oko nje dok ona istodobno kruži oko Sunca. Mjesec je star 4,5 milijardi godina. Za razliku od Zemlje, Mjesec je beživotan, bez vode i bez zraka. Astronomi su do danas postavili više teorija kojima pokušavaju objasniti zagonetku Mjesečeva postanka. Najprihvaćenija od njih glasi da se Zemlja u svojim mlađim danima sudarila s tijelom velikim kao Mars. Taj je sudar u svemir izbacio goleme količine materijala koji su se skupili u Mjesec.

Površinska temperatura mu varira od -155 pa sve do 105 °C stupnjeva. Promjer Mjeseca je 3476 kilometara dok mu je masa 80 puta manja od Zemljine. Ujedno je on peti najveći mjesec u solarnom sustavu. Od Zemlje je udaljen 384 000 kilometara, a njegova svjetlost na Zemlju stiže za 1,25 sekundi.

Mjesec Zemlju obilazi 27,3 dana i to se naziva siderički mjesec. Kada se okreće oko Zemlje, on prima svjetlo od Sunca a sa Zemlje se vidi promijenjivi dio njegova „lica“. Tu promjenu nazivamo Mjesečevim fazama (mlađak, prva četvrt, uštap i posljednja četvrt). Vrijeme potrebno da se opiše taj krug traje 29 dana,12 sati i 44 minute i naziva se sinodički mjesec.

Mjesec se okrene oko svoje osi baš za onoliko vremena koliko mu treba i da obiđe oko Zemlje. Zbog toga je Mjesec Zemlji stalno okrenut istom stranom, dok je druga nevidljiva. Mjesec se koleba na svojoj orbiti, pa mjestimice zabrza a mjestimice zaostaje. Zbog toga mu sa Zemlje možemo vidjeti 59 % površine. Za astronome, kojima treba čist pogled u svemir, nevidljiva strana Mjeseca mogla bi biti idealno mjesto za izgradnju zvjezdarnice.
Ona je sasvim zaklonjena od bljeska i signala odlutalih sa Zemlje a na njoj nema ni atmosfere koja bi zamaglila pogled na zvijezde. Istodobno je ta strana prošaranija kraterima i krševitija od vidljive strane, ali na njoj je i puno manje mjesečevih mora nego na vidljivoj. Još se ne zna zašto je to tako, iako je na toj strani kora deblja.

Mjesečeva mora su zavale skrutnute lave. Smatra se kako su nastala prije više milijardi godina kada su rastaljene stijene izbile kroz asteroidima probijenu koru. Zbog različita sastava stijena, mora su mnogo tamnija od brdovitih dijelova Mjeseca. 1998. godine satelit „Lunarni promatrač“ otkrio je led skriven u dubokim kraterima na južnom polu.

Kako na Mjesecu nema ni zraka, ni vode, ni vulkanske aktivnosti koji bi mogli izazvati eroziju tragova astronauta i kotača njihovih vozila, oni će na njemu ostati 100 milijuna godina.

Mjesec je tako blizu Zemlje da jako privlači njezine vode. To gravizacijsko privlačenje stvara ispupčenje na strani kojom je Zemlja okrenuta Mjesecu te slično ispupčenje i na suprotnoj strani. Zbog toga svakog dana opažamo po dvije plime. Visinu plime određuje i položaj Sunca. U ovom slučaju Sunčeva gravitacija poništava djelovanje Mjesečeve gravitacije, pa na Zemlji opažamo „malu“ plimu. S druge strane, kada se Sunčeva gravitacija pribraja Mjesečevoj, na Zemlji opažamo „veliku“ plimu.

Sa Zemlje promatramo pomrčine Sunca i Mjeseca. Pomrčina Mjeseca događa se kada Mjesec uđe u Zemljinu sjenu. Tako se od njega više ne odražava Sunce, pa on nestaje iz vida. Međutim, u pravilu prolazi ispod ili iznad sjene jer mu je orbita nagnuta oko 5 % u odnosu na Zemljinu stazu. Igrom slučaja, Sunce i Mjesec imaju istu prividnu veličinu. Kada se Mjesec nađe točno između Zemlje i Sunca, u području njegove sjene vidi se potpuna pomrčina. U području njegove polusjene vidi se, pak, djelomična pomrčina. Zadnja potpuna pomrčina Sunca u Hrvatskoj mogla se vidjeti davne 1961. godine, a sljedeća potpuna će nastupiti 2081. godine. 97-postotna djelomična pomrčina Sunca vidjela se u Hrvatskoj 11. kolovoza 1999. godine, a niz djelomičnih pomrčina manjeg intenziteta 2006., 2008. i 2011. godine.

ZANIMLJIVOSTI O MJESECU

Na Mjesec su se prvi spustili američki astronauti Neil Armstrong i Buzz Aldrin 1969. godine u brodu Apollo 11.

Godine 1970. ruska sonda Luna 16 je prva bez ljudske posade s površine Mjeseca na Zemlju donijela uzorke.

1950. godine Mjesec je prividno „poplavio“ zato što je šumski požar u Britanskoj Kolumbiji (Kanada) digao u zrak čestice dima.

Astronomi su izračunali kako bi pogreška u brzini od samo 1,6 km/h pri najvećoj brzini Apolla 11 izazvala promašaj Mjeseca za čitavih 1600 kilometara.

Autor teksta: Ivan Vrkić


Comments


Brodarica NET je web sjedište koje na jednom
mjestu okuplja lokalnu grupu pouzdanih i kvalitetnih poduzetnika i pojedinaca s kojima će članovi i posjetitelji moći ostvariti interaktivnu komunikaciju.



Copyright 2013 brodarica.net
Brodarica.net nije odgovorna za sadržaj eksternih web stranica.
Oglašavajte kod nas O brodarici.net Kontakt Uvjeti korištenja Privatnost podataka