MALI VODIČ KROZ SVEMIR - GALAKTIKE

PET, 28.03.2014. u 15:37
POGLEDA 2696

Kada gledamo u noćno nebo, primjećujemo ogroman broj zvijezda. Te zvijezde žive u zvjezdanim „gradovima“ koji se zovu galaktike. Naš zvjezdani grad zove se Mliječna staza i dom je oko 200 milijardi zvijezda, uključujući i Sunce. Galaktike na okupu drži njihova zajednička gravitacija. Pojavljuju se u raznim oblicima pa tako postoje spiralne, spiralne s prečkom, eliptične, nepravilne, prstenaste, starbursti (zvjezdorodne) i lentrikularne. Mliječna staza je spiralna galaktika, a takve su, ujedno, vizualno i najljepše.

Spiralne galaktike izgledaju kao diskovi. Imaju dva spiralna kraka, a neke i više. Sastavljene su od gusto sabijenih zvijezda čiji se krakovi okreću oko središnjeg manjeg diska u čijem centru leži supermasivna crna rupa. Većina galaktika u svom središtu ima takvu supermasivnu crnu rupu. Spiralne galaktike s prečkom imaju ravnu središnju prečku na čijim krajevima počinju spiralni krakovi. Izgrađena je od milijardi zvijezda i također se okreće. Neke od najljepših spiralnih galaktika su Sombrero galaktika, Vrtložna galaktika (NGC 5194), galaktika Uspavana ljepotica (znana još kao Crno oko) i M81. Sve zvijezde u eliptičnim galaktikama stvorene su u isto vrijeme. Tom tipu pripadaju galaktike svih veličina, od najvećih do najmanjih u poznatom svemiru. Nepravilne galaktike nemaju određen oblik i malene su. U njima se stalno stvaraju nove zvijezde, a bogate su plinovima i prašinom.

Podvrsta eliptičnih galaktika su one kanibalske. One su tako masivne da njihova silna gravitacijska privlačnost guta druge, manje galaktike. Međutim i ostale vrste galaktika mogu se ponašati tako. Naša Mliječna staza trenutno na meniju ima patuljastu galaktiku Canis Major. Lentikularne (ime duguju svom izgledu koji nalikuje kontaktnim lećama) imaju, pak, obilježja i eliptičnih i spiralnih. Prstenaste su podvrsta nepravilnih i također su vizualno veoma lijepe. Možda najpoznatija i najljepša takva galaktika jest Hoagov objekt. I starburst galaktike imaju ljepotice u svojim redovima. Takva je npr. Supernova 1987A.

Imena galaktika dolaze u raznim formama, od opisnih, poput npr. Vrtložne galaktike ili Velike spiralne galaktike, preko onih koji se naizgled odnose na zviježđa (Andromeda, Hidra, Lav), pa sve do onih koje su nazvane po čovjeku (Stephenov kvintet) ili po brojci u katalogu galaktika (M33, M87), itd. Nekad jedna galaktika može imati 20 različitih imena. Ipak, od procijenjenih 100 milijardi galaktika, samo par milijuna ima ime, a mnoga od tih imena su jedinstvena.

Naša galaktika Mliječna staza stara je oko 11 milijardi godina i promjera je 100 000 svjetlosnih godina. Sunce je od galaktičkog središta udaljeno 25 000 svjetlosnih godina. Početkom 20. stoljeća astronomi su mislili kako ne postoje druge galaktike osim Mliječne staze. To shvaćanje se promijenilo kada je Edwin Hubble počeo proučavati nešto što su tadašnji astronomi smatrali spiralnom nebulom. Shvatio je kako se ta nebula sastoji od bezbrojnih zvijezda. To je bilo epohalno otkriće i ljudi su postepeno počeli shvaćati kako je naša galaktika samo kap u moru okružena milijardama drugih galaktika. Tako sada znamo kako je Zemlja dio Solarnog sistema, koji je opet dio Mliječne staze, a koja je dio mjesne grupe galaktika. Galaktike najbliže našoj su Veliki i Mali Magellanov oblak, udaljene 160 odnosno 190 tisuća svjetlosnih godina. Andromeda je, uz našu galaktiku, najveća u mjesnoj grupi galaktika. Ujedno je Andromeda i najdalji poznati objekt koji se može vidjeti golim okom. Andromeda i Mliječna staza će se za nešto manje od 5 milijardi godina sudariti i spojiti, tvoreći divovsku eliptičnu galaktiku. Proučavanja iz 2006. pokazala su kako Andromeda sadrži gotovo trostruko više zvijezda od Mliječne staze.

Galaktike „žive“ zajedno u grupama koje se nazivaju galaktička jata. Mjesna grupa galaktika, u koje spada i Mliječna staza, sastoji se od oko 30 galaktika koje su smještene u radijusu od oko 6 milijuna svjetlosnih godina. U jatima, eliptične galaktike su najčešći tip. Spiralnih nema mnogo, ali ih je mnogo više u područjima oko tih jata. U središtima galaktičkih jata dominira jedna divovska, eliptična galaktika, najsjajnija u toj grupi. Jata su ogromne svemirske strukture, ali su beznačajne u usporedbi sa super-jatima koja sadrže više desetaka tisuća galaktika. Mjesna grupa u kojoj je i Mliječna staza nalazi se u super-jatu Virgo (Djevica). Super-jata još uvijek nisu najveće svemirske strukture jer se raspoređuju u plohe i niti međusobno povezujući grupe galaktika, takozvane „zidove“ (velike grupe galaktika združenih gravitacijom) koji se, uz velika super-jata kvazara, prostiru nepreglednim svemirskim prazninama, čineći veliki dio vidljivog svemira.

REKORDERI I ZANIMLJIVOSTI

Najveća dosad otkrivena spiralna galaktika jest NGC 6872. Od Mliječne staze veća je 5 puta. No to je sitnica prema IC 1011 galaktici. Ona je 60 puta veća od naše galaktike. Najudaljenija galaktika u poznatom svemiru jest z8 GND 5296.

Andromeda i Mliječna staza približavaju se jedna drugoj brzinom od oko 300 000 km/h.

Najveće galaktičko jato ikad viđeno jest ono imena Abell 1689. Jedan od najfascinantnijih aspekata tog jata nije broj galaktika već tzv. kuglastih skupova. Riječ je o masivnim grupama milijuna drevnih zvijezda koje kruže u orbiti galaktika. U Abellu 1689 ima ih 160 000. Usporedbe radi, Mliječna staza ih ima 150. Ti skupovi stari su preko 10 milijardi godina, veže ih gravitacija i imaju gotovo savršen sferni oblik. Sadrže između 10 tisuća do čak nekoliko milijuna zvijezda unutar te sfere. Ti kuglasti skupovi zvijezda ujedno su i utočište tamne materije. Još jedna fascinantna pojava Abella 1689 je da on djeluje kao gravitacijska leća i iskrivljuje slike galaktika koje leže iza.

„Veliki Sloanov Zid“ je sve donedavno bio najveća poznata struktura u svemiru s oko 1,4 milijarde svjetlosnih godina promjera. Prije pola godine otkrivena je još veća struktura nazvana Veliki Zid Hercules-Corona Borealis divovskih dimenzija od čak 9,8 milijardi svjetlosnih godina. Zato, uz lokalnu grupu kvazara, nosi titulu najmasivnije strukture u poznatom svemiru. Tim dimenzijama čini gotovo 11 % vidljivog svemira.

Autor teksta: Ivan Vrkić



Comments


Brodarica NET je web sjedište koje na jednom
mjestu okuplja lokalnu grupu pouzdanih i kvalitetnih poduzetnika i pojedinaca s kojima će članovi i posjetitelji moći ostvariti interaktivnu komunikaciju.



Copyright 2013 brodarica.net
Brodarica.net nije odgovorna za sadržaj eksternih web stranica.
Oglašavajte kod nas O brodarici.net Kontakt Uvjeti korištenja Privatnost podataka