Disku®sija sa prevoditeljicom Radom Sharlandzhievom

NED, 30.03.2014. u 19:58
POGLEDA 1302

Gošća Disku®sije održane u petak 28. ožujka u kavani Le Monde bila je bugarska prevoditeljica, urednica, kritičarka i stručnjakinja za balkanske studije Rada Sharlandzhieva, koja se u Splitu nalazi u sklopu programa „Writers in residence“ udruge Kurs tijekom kojeg gosti stipendisti, osim što dobivaju priliku upoznati hrvatsku kulturu, književnost i način života, sudjeluju na raznim čitanjima i radionicama te rade na svojim literarnim projektima.

Kroz razgovor s moderatorom Marijom Glavašem, Sharlandzhieva se osvrnula na samu bit i način prevođenja, navela je hrvatske pisce zastupljene u bugarskim književnim krugovima i obratno, opisala je svoje dojmove o Splitu te komentirala trenutno stanje književnog života u Sofiji i Bugarskoj.

Kako doznajemo, Rada Sharlandzhieva tijekom svog boravka u Splitu prevodi knjigu „Dvori od oraha“ Miljenka Jergovića. Priznajući da je „svaki prijevod težak i da savršeni prijevod ne postoji“, otkriva da je to slučaj i kod Jergovićeva teksta koji je jako kompliciran, ponajviše radi toga što se odvija na više mjesta. Kako tvrdi, priča je to o dubrovačkoj obitelji, ali radnja se odvija i u Parizu, Beču, Sarajevu i ostatku regije te je upravo te kulturološke elemente najteže prenijeti u drugi jezik. Boravak u Splitu i Hrvatskoj zato koristi da upozna jadranske, splitske i dubrovačke kukturne posebnosti koje će joj pomoći pri prijevodu knjige za koji kaže da ide polako zato što ona nema naviku raditi brzo već temeljito.

Sami proces prevođenja Sharlandzhieva definira kao prijenos materijala iz jednog jezika u drugi u dva čina. Prvi čin, prema njenom mišljenju, podrazumijeva dekonstrukciju originalnog teksta do najmanjih elemenata, dok je drugi čin svojevrsna rekonstrukcija teksta na novom jeziku, pri čemu je iznimno važno odlučiti što od originalnog teksta treba sačuvati. Sharlandzhieva smatra da je „najbitnije sačuvati funkcionalnost teksta na originalnom jeziku“, točnije, „njegov smisao, energiju i strast“, jer samo tako čitatelj teksta na „novom“ jeziku djelo može doživjeti jednako kao čitatelj teksta na originalnom jeziku. Napominje i da nije važno je li svaka riječ doslovno prevedena jer se tada nešto od originalne funkcionalnosti teksta neminovno gubi.

Na pitanje prevode li se više hrvatska djela na bugarski jezik ili obratno, Sharlandzhieva otkriva da je ipak hrvatska književnost zastupljenija na bugarskom tržištu nego je to slučaj sa bugarskom književnošću u hrvatskim književnim krugovima. Kao razlog za to navodi činjenicu da je bugarska prevoditeljska škola jako dobra i da je sveučilišna katedra u Bugarskoj stabilna i stalna. Nadodaje i da se hrvatska književnost u Bugarskoj prevodi strateški i to u dva perioda. U prvom periodu, koji je trajao do početka devedesetih, prevedeni su, kako ih ona naziva, „klasični“ pisci hrvatske književnosti – Krleža, koji je, naravno, najzastupljeniji, Ruđer Bošković, Šenoa, Nazor, Desnica, Kaleb, Tadijanović, Marinković, Franković, Parun, Šoljan. Drugi period, prema riječima Sharlandzhieve, nastupa od devedesetih i traje sve do danas, a prevode se djela Dubravke Ugrešić, Ive Brešana, Miljenka Jergovića, Igora Štiksa, Ante Tomića, Sime Mraovića, Borisa Becka, Mile Stojića, Tatjane Gromače, Mire Gavrana, Ede Popovića, Dijane Burazer, Slavenke Drakulić, Predraga Matvejevića, Veljka Barbierija, Roberta Perišića. Gošća posebno ističe Dubravku Ugrešić kao najpopularniju hrvatsku autoricu u Bugarskoj, a kao razlog te popularnosti ističe njenu sposobnost da ocrta stanje u tranzicijskom društvu koje se jako dobro preslikava na Bugarsku.

Što se tiče bugarskih autora u hrvatskoj književnosti, Sharlandzhieva tvrdi da su najprevođeniji i najpopularniji autori Georgi Gospodinov i Alek Popov. Djela Georgija Gospodinova su, napominje Sharlandzhieva, „meditativna“ i krasi ih „elegantan humor“, dok je Popov, dodaje, „satiričani i bučan“. Od bugarskih pisaca koji nisu prevedeni na hrvatski a svojim djelima to itekako zavrjeđuju, Sharlandzhieva izdvaja Aleksandra Sekulova, Kristin Dimitrovu, Milena Ruskova i Teodoru Dimovu.

Upitana što je se najviše dojmilo u Splitu, Sharlandzhieva odgovara da je fascinira činjenica da boravi u Dioklecijanovu gradu u kojem je povijest dio svakodnevna života, a ne muzeja te nadodaje da joj se svidio i Solin. Što se tiče tzv. splitskog mentaliteta, Sharlandzhieva kaže da je kao posebnost uočila „svijest građana da imaju mjesta gdje se mogu šetati i susretati, raditi što žele, a da su ipak svi je svjesni da nisu sami, da su dio zajednice“. Oduševio ju je i Pričigin koji je, kako tvrdi, zapravo „komunikacija između književnika i cijelog grada“. Glavaš je na to dodao da je Pričigin uspješan upravo zbog tog splitskog duha a Sharlandzhieva se složila, napomenuvši da u Sofiji nema takvih događanja, vjerojatno zato što je, kao puno veći grad, podijeljen na više društvenih krugova bez jednog dominantnog duha.

Kao dobre strane književnog života u Sofiji i Bugarskoj, Sharlandzhieva ističe postojanje mnoštva knjižnica, pisaca i društava koja rado čitaju i diskutiraju o književnosti te ugošćuju pisce od kojih neki već okupljaju veliku publiku. Također, nadodaje da se zadnjih godina povećava se interes za domaće autore i autore iz regije i da je književnost dobro zastupljena u školama. Ipak, veliki problem je, Sharlandzhieva smatra, nedostatak kritike i književnih novina jer, njenim riječima, „kritika pomaže da razumiješ književnost i usmjerava književni ukus“. Glavaš se s njenom izjavom složio i dodao da se „i u Hrvatskoj mjesto za kritiku sužava u medijima“.

Za kraj, Sharlandzhieva je ustvrdila da upravo na rezidencijalnim programima kakav je ovaj udruge Kurs prevoditelji, kroz razgovore sa lokalnim piscima i umjetnicima, dobivaju priliku saznati za autore koji su vrijedni i voljeni i čija djela, nakon što ih pročitaju i u njih se zaljube, kasnije i prevedu. Glavaš je zaključio da su upravo oni prevoditelji koji prepoznaju dobar rad i zbog toga ga prevode najuspješniji i najcjenjeniji u svojoj struci.

Autorica teksta: Mladena Mimica

Comments


Brodarica NET je web sjedište koje na jednom
mjestu okuplja lokalnu grupu pouzdanih i kvalitetnih poduzetnika i pojedinaca s kojima će članovi i posjetitelji moći ostvariti interaktivnu komunikaciju.



Copyright 2013 brodarica.net
Brodarica.net nije odgovorna za sadržaj eksternih web stranica.
Oglašavajte kod nas O brodarici.net Kontakt Uvjeti korištenja Privatnost podataka