PROJEKT CRVENI ZMAJ

SRI, 02.05.2014. u 23:25
POGLEDA 3192

Iako biste u prvi mah pomislili da se radi o filmu Crveni zmaj redatelja Bretta Ratnera, svojevrsnom nastavku Kad jaganjci utihnu, prevarili biste se. Zapravo je riječ o istoimenom NASA-inom projektu lansiranja probne bespilotne letjelice s ciljem prikupljanja uzoraka o postojanju života na Marsu u prošlosti i danas i to 2022. godine. Mnogi znanstvenici smatraju to putovanje 'Svetim gralom' među misijama jer bi dovelo do konačnog slanja prve ljudske posade ikada na Mars.

Najbolji predloženi način utvrđivanja postojanja života bio bi da se primjerak tla s Marsa vrati na Zemlju i tu ispita. Tako je skupina istraživača provela nekoliko godina razmatrajući problem izgradnje letjelice. Zaključili su da bi minimalno modificirana kapsula Dragon, nazvana 'Crveni Zmaj', mogla uspješno obaviti ulazak, silazak i slijetanje na Mars bez ugrožavanja zakona fizike. Međutim, još uvijek ostaje neriješen problem pružanja i održavanja života tijekom mjeseci putovanja s Marsa na Zemlju. Zadovoljenje još uvijek nepoznatih prehrambenih i okolišnih potreba mogućih mikroorganizama također je problematično. Ako bi na Zemlju dospjeli mrtvi organizmi, bilo bi vrlo teško utvrditi jesu li oni bili živi još kada su prikupljeni.

Stoljećima su ljudi nagađali o mogućnosti postojanja života na Marsu, što zbog blizine tog planeta što zbog njegove sličnosti Zemlji. Ozbiljna traganja za tragovima života počela su u 19. stoljeću, a nastavljaju se teleskopskim istraživanjima i slanjem robotskih sondi na površinu planeta. Stoljećima su ljudi nagađali o mogućnosti postojanja života na Marsu, što zbog blizine tog planeta što zbog njegove sličnosti Zemlji. Ozbiljna traganja za tragovima života počela su u 19. stoljeću, a nastavljaju se teleskopskim istraživanjima i slanjem robotskih sondi na površinu planeta.

Svojedobno je i Charles Bolden, voditelj NASA-e, izjavio da je stupiti nogom na Mars do 2030. godine sudbina čovječanstva i prioritet Sjedinjenih Američkih Država te da svaki dolar koji je na raspolaganju treba biti potrošen da se premoste te rupe u znanju kako doći do tamo. Znanstvenici u Ames istraživačkom centru su odavno bili zainteresirani za dubinsko bušenje u podzemnog okoliša Marsa, nadajući se kopanju barem dva metra ili više ispod same površine. Takve sposobnosti iskopavanja će omogućiti istragu o naseljivosti te zone i utvrđivanju prošlog i postojećeg života na Marsu.

Mars ili Crveni planet jednostavno očarava samom svojom pojavom. Četvrti po udaljenosti od Sunca, i nakon Merkura drugi najmanji planet. Ima karakterističnu crvenu boju, jer njegova površina sadrži velike količine željeza. Zbog željeza površina tog planeta obija crveni dio spektra, pa zrači posebnom, ratničkom bojom. Takva je i simbolika Marsa. Jednostavno nekako odiše borbenošću, agresivnošću, temperamentom, takmičarskim duhom i hrabrošću. Što ni ne čudi jer je i dobio ime po rimskom bogu rata. Stoga je jasno zašto su znanstvenici toliko opsjednuti činjenicom da je na Marsu u dalekoj prošlosti možda postojao neki primitivni oblik života i što se žele dočepati uzoraka stijena i prašine kako bi utvrdili tu tezu.

Neki znanstvenici tvrde da se najintrigantniji uzorci na Crvenom planetu nalaze duboko ispod površine. Podzemni oblici su jako česti, a iz dosadašnjih snimki s drugih letjelica su se mogle vidjeti i vijugave cijevi od lave koje su nastale nekadašnjim djelovanjem vulkana. Na negostoljubivoj, sušnoj i radioaktivnoj površini Marsa vjerojatno ne postoji život kakvog poznajemo danas, ali možda su neki organizmi uspjeli preživjeti u tim cijevima od lave ili nekom drugom podzemnom staništu, gdje su uvjeti za život bili mnogo povoljniji.

Površina Marsa podsjeća na pustinje na Zemlji, veoma je suho i puno prašine, ali je također i veoma hladno. Tu ima i mnogo stijena i pješčanih dina od jako sitne prašine i pijeska. Mnogobrojni krateri obilježavaju površinu, ali ipak ih nema toliko mnogo kao na Mjesecu. Jedan krater po imenu Hellas Planitia je zaista ogroman. Površina mu je kao polovina kontinentalnih Sjedinjenih Američkih Država. Južna polovina planete ima više kratera nego sjeverna. Jug također ima veću nadmorsku visinu. Na nekim područjima postoje suhi kanali i korita koji izgledaju kao da ih je napravila tekuća voda. Vjeruje se da je prije mnogo vremena na Marsovoj površini bilo tekuće vode. Sada je sva voda zamrznuta i nalazi se ispod površine.

Vanjski omotač, stjenovita površina Marsa se zove kora. Najveći dio kore je napravljen od bazaltnih stijena, tip stijene koja nastaje prilikom hlađenja lave. Kao i na Zemlji, na Marsu se ispod kore nalazi još jedan debeli sloj stijena. Taj drugi sloj je mnogo topliji nego kora, a stijene u njemu su djelomično istopljene. Ipak, pošto je Marsova kora veoma debela te istopljene stijene i lava iz drugog sloja ne mogu izlaziti na površinu. Na Marsu ima i vulkana, ali oni nisu više aktivni. U središtu planete je jezgra napravljena od željeza i nikla. Da su Zemlja i Mars iste veličine Marsova jezgra bila bi manja od Zemljine. Znači Mars je najvećim dijelom napravljen od stijena. Pošto su stijene lakše nego metali iz jezgra, Mars ima manju gustoću nego Zemlja.

Ako život postoji još igdje u Sunčevom sistemu, osim na Zemlji, Mars je mjesto sa najviše šanse da ga pronađemo. Nadajmo se da će ovaj projekt bespilotnih misija Crveni zmaj u tome i uspjeti. Koristiti će razne letjelice na površini a i u orbiti s krajnjim ciljem donošenja prikupljenih uzoraka s Marsa na Zemlju. To će se obavljati u tri faze: prvo će mehanički rover prikupiti zalihu uzoraka, zatim će rover za spuštanje i prihvat preuzeti zalihu i ispaliti uzorke u Marsovu orbitu te će se orbiter, naposljetku, vratiti s uzorcima na Zemlju za analizu u sigurnom izoliranom pogonu.

Osim mnogih naučnika i zaluđenika idejom da na crvenoj planeti ima nešto više od kamenja, da li na Marsu ima života pitao se 1971. i David Bowie u pjesmi 'Life on Mars'. Sorry, David Bowie, ali ništa od toga barem zasad. Ukoliko i ima kakvih promatrača na Marsu, vjerojatno bi bili iznenađeni što smo opstali tako dugo. I za kraj jedan vic. Zašto nema života na Marsu? Zato što ga Chuck Norris nije posjetio.

Autorica teksta: Maja Podrug

Izvor Wikipedia

Comments


Brodarica NET je web sjedište koje na jednom
mjestu okuplja lokalnu grupu pouzdanih i kvalitetnih poduzetnika i pojedinaca s kojima će članovi i posjetitelji moći ostvariti interaktivnu komunikaciju.



Copyright 2013 brodarica.net
Brodarica.net nije odgovorna za sadržaj eksternih web stranica.
Oglašavajte kod nas O brodarici.net Kontakt Uvjeti korištenja Privatnost podataka