NAJVAŽNIJA ZNANSTVENA OTKRIĆA DANAŠNJICE

SUB, 07.05.2014. u 20:35
POGLEDA 4120

Ljudski je um zaista fascinantan alat, jedno veliko nepresušno vrelo mogućnosti. Danas smo okruženi stvarima koje uzimamo zdravo za gotovo: mobitelima, računalima, satelitima, automobilima, umjetninama, raznoraznim građevinama, nakitom, raznim računalnim programima, matematičkim algoritmima, metodama liječenja, itd. Sve to nije postojalo prije nekoliko tisuća godina. Međutim, ljudski um je to sve smislio praktički iz ničega. I usavršio. I smislit će još puno toga što danas ne postoji. Težit će k tome da smisli i zamisli apsolutno sve.

Upravo nas ta sposobnost razmišljanja, razlučivanja i stvaranja razlikuje od životinja, te čovjeka ne možemo smatrati tek pukim primatom. Čovječanstvo je daleko evoluiralo otkako je čovjek u kamenom dobu prvi put otkrio vatru. Tesla je također jednom prilikom lijepo rekao da je najvažniji produkt stvaralačkog uma izum, a njegov krajnji cilj ovladanje uma nad prirodom i iskorištavanje njezinih sila za potrebe čovječanstva. A tijekom povijesti do današnjih dana nastalo je toliko novih izuma i otkrića da ih je jednostavno nemoguće sve navesti; lista je poduža, no ipak su najveća dostignuća postignuta na području znanosti i tehnologije.

Mnogo se toga promijenilo otkako je Alexander Graham Bell 1875. izumio telefon kao prvo sredstvo komunikacije na daljinu, dok su ranije ljudi komunicirali samo putem pisama. Kroz cijelo 20. stoljeće te promjene su postale još očitije pojavom radioprijemnika, televizije, razvojem računalne tehnologije i IT znanosti. A prava revolucija je nastala kada su osnovane prve softverske tvrtke Apple (osnivači Steve Jobs, Steve Wozniak i Ronald Wayne) i Microsoft (osnivači Bill Gates i Paul Allen) i pojavila prva računala koja u početku nisu imala mogućnosti kao današnja. Sada su ta osobna računala ili takozvani laptopi puno lakša i možemo ih nositi sa sobom gdje god hoćemo, preko njih možemo komunicirati s drugima i putem mailova, skypea, društvenih mreža poput Facebooka, Twittera, LinkedIna ili jednostavno surfati internetom kroz tražilice Google, Firefox, Internet Explorer itd. Također, imamo i tablete koji imaju slične funkcije kao i laptopi ali su znatno manji. Mobiteli i pametni telefoni na dodir poput iPhona i iPada su zamijenili stare, a opet nam služe kao mini računala da nam laptopi nisu ni potrebni.

Mislim da je Karl Benz koji je 1886. napravio prvi automobil mogao samo sanjati o tome da će u daljnjoj budućnosti automobil doseći brzinu od 300km/h ili vlak, primjerice u Japanu, od 400 km/h ili avion preko 600 km/h u zraku. No i to se desilo. Do kraja 19. stoljeća, najbrže što je čovjek mogao putovati je bilo 60 km/h i to vlakom. No, kao što je prijevoz doživio revoluciju u 20. stoljeću, nema razloga za vjerovanje da će ta potreba za još većom brzinom uskoro prestati. Prema nekim naznakama, vrlo vjerojatno će početkom 22. stoljeća ljudi moći putovati 10 puta brže nego sad. Budući da ljudi toliko vole svoje limene ljubimce, teško je zamisliti da će automobil tek tako nestati. Ali izvjesno je da će sredinom 21. stoljeća dobri stari motor s unutarnjim izgaranjem biti stvar prošlosti.

Znanstvenici već sad rade i na dobivanju energije koja dolazi iz nezagađivačkih izvora kako bi spriječili daljnje globalno zatopljenje i ispuštanje CO2 u atmosferu. Samo neki od primjera su korištenje ulja iz raznih industrijskih biljaka ili ulje iz restorana kao prirodno biogorivo za automobile te solarne ploče i vjetar za proizvodnju električne energije. No činjenica je da su geotoplinski izvori, vjetar, biomasa, čisti ugljen, nuklearna i solarna energija naša buduća stvarnost. No neki spominju čak i neke egzotičnije oblike energije poput fuzije ili energetske generatore nulte točke. Mada se takvi izvori još uvijek smatraju znanstvenom fantastikom. Ali isto se tako govorilo i za nuklearnu energiju prije sto godina. Ne kaže se uzalud „nikad ne reci nikad“.

Područje robotike je isto neizostavna tema. Roboti su postojali još u 20. stoljeću u ovom ili onom obliku, ali i oni tek u 21. stoljeću dobivaju poseban značaj. U Japanu su čak načinili robota u ljudskom obliku koji drži predavanja studentima na fakultetu umjesto njihovog profesora. Imat će oni i neke druge zadaće, primjerice od gašenja požar do izrade stolarije, vjerojatno će i većina kućanstava imati bar jednog robota programiranog za vršenje raznih kućanskih poslova. Njihovo korištenje u vojsci još više obećava jer bi ih na taj način mogli koristiti za razminiravanje ratom zahvaćenih područja ili izvođenje misija koje su previše opasne za život ljudi. Koliko će biti pametni? Koliko mi to želimo. Naravno, ovisni o nama radi programiranja i njihovog održavanja. Zato se ne trebamo bojati da će u skorije vrijeme doći do invazije terminatora iz budućnosti i Sudnjeg dana ili vladavine strojeva iz Matrixa.

Znanstvenici Europske organizacije za nuklearnu fiziku su 2012. otkrili novu subatomsku česticu koja bi mogla biti Higgsov bozon, koji zbog svojih karakteristika nazivaju i „Božjom česticom“ zbog uloge u stvaranju svemira. Postojanje Higgsova bozona ima veliku važnost u kvantnoj fizici jer bi se dokazalo postojanje hipotetskog Higgsovog polja - najjednostavniji od nekoliko predloženih mehanizama za lomljenje elektroslabe simetrije, te način na koji elementarne čestice dobivaju masu (hr.wikipedia.org).

Nezamislivo je isto tako da smo na pragu otkrića programiranja vlastite DNA, ali to je sljedeći korak u ljudskoj evoluciji. Do kraja stoljeća, roditelji će moći odrediti spol, inteligenciju, pa čak i boju kose i očiju svoje djece pritom otklanjajući sve nasljedne genetičke mane opasne po život. Skoro kao kloniranje. Kloniranje se pojavljuje već u 20. stoljeću (kloniranje ovce Dolly) i ne predstavlja ništa novo. No označilo bi mogućnost zamjene oštećenih organa ili regeneracije izgubljenih udova u budućnosti. Izgubili ste ruku ili nogu? Uzmite par stanica iz svog tijela, uzgojite novu i pričvrstite ju za par sati. Imate loše srce? Nema problema. Možete ga uzgojiti za par tjedana i onda zamijeniti staro za novo.
Stvarno nevjerojatno, praktički uzgoj novog organa iz pacijentovih vlastitih matičnih stanica i ujedno lijek za razne neizlječive bolesti. U jednu ruku čak i virtualni izvor mladosti ili bar izvor dugovječnosti. Doktori su također sekvencirali cijeli genom kod pacijenata s rakom i očitali genetički kod njihovih mrtvih stanica. Na taj su način uspjeli izdvojiti i mutacije koje su uzrokovale bolest i usvojili podatke koji će im omogućiti bolje razumijevanje bolesti. Onkolozi će moći tako odrediti posebnu terapiju za svakog pacijenta zbog onoga što se dogodilo s njihovim genetskim kodom, primjerice gensku terapiju ili RNK interferenciju.

Tko zna što nam nosi budućnost i s kakvim će nas novim otkrićima i izumima ljudi nanovo iznenaditi. A Tesla nam još jednom svojom mišlju to zorno predočuje: „Mislim da nema nijednog dubljeg ispunjenja koje može obuzeti ljudsko srce kao osjećaj izumitelja kada vidi da se njegove ideje ostvaruju. Takvi osjećaji navedu čovjeka da zaboravi na hranu, spavanje, prijatelje, ljubav, sve.“ Dlijeto života nikad ne prestaje klesati, otklanjajući viškove, oslobađajući naše potencijale (sensaklub.hr).

Autorica članka: Maja Podrug







Slika 1: serenaandrea.files.wordpress.com
Slika 2: en.wikipedia.org
Slika 3: Nathan Sodré Salvatierra , commons.wikimedia.org

Comments


Brodarica NET je web sjedište koje na jednom
mjestu okuplja lokalnu grupu pouzdanih i kvalitetnih poduzetnika i pojedinaca s kojima će članovi i posjetitelji moći ostvariti interaktivnu komunikaciju.



Copyright 2013 brodarica.net
Brodarica.net nije odgovorna za sadržaj eksternih web stranica.
Oglašavajte kod nas O brodarici.net Kontakt Uvjeti korištenja Privatnost podataka