Hrana bogata ugljikohidratima i utjecaj na zdravlje

SRI, 23.04.2014. u 15:32
POGLEDA 1891

Žitarice, proizvodi od brašna i žitarica, krumpir, riža i kukuruz, sve je to hrana koju obilno koristimo u današnjoj prehrani, a bogata je ugljikohidratima, koji se opet u našem probavnom sustavu rastvaraju na jednostavnije šećere. Iako takvu prehranu uzimamo zdravo za gotovo, brojni znanstvenici i stručnjaci počinju shvaćati kako je štetna za nas i možemo je vezati za brojne bolesti, a najnovija istraživanja povezuju gluten, protein koji možemo naći u žitaricama, sa preko 50 raznih bolesti i bolesnih stanja.

Uzmimo samo primjer Paul Van der Velpena, predsjednika GDD Nizozemska, krovne organizacije mreže nizozemskih područnih ureda za javno zdravstvo, koji je u rujnu prošle godine u svojoj kolumni na službenim stranicama GDD Nizozemska upravo šećer nazvao najgorom supstancom našeg doba koja izaziva ovisnost. Van der Velpen pojašnjava kako „jedemo jer nam je potrebna energija. Prestajemo kad nakupimo dovoljno energije. Taj mehanizam naročito koristi proteine i masti. Šećer remeti taj mehanizam. Netko jede šećer čak i kad nije više gladan. Dajte nekome jaja i prestati će jesti nakon određenog vremena. Dajte mu kolača i jesti će čak i ako osjeti bol u želucu. Uzimanje šećera je zapravo vrsta ovisnosti. Kao i s pušenjem, teško se oduprijeti porivu za uzimanjem šećera.“ Van der Velpen krivi šećer za epidemiju pretilosti te objašnjava, pozivajući se na endokrinolga Aart Jan van der Lelija, kako „industrija hrane koristi taj mehanizam, i stoga čini hranu (nepotrebno) slatkom“. Van der Velpen zaključuje kako je „šećer zapravo droga, poput alkohola i duhana. Stoga je važna uloga vlade. Korištenje šećera treba obeshrabrivati. I korisnici moraju biti obaviješteni o potencijalnim opasnostima. Moje gledište je da proizvodi sa šećerom moraju sadržavati određenu vrstu upozorenja, poput kutija cigareta, kako šećer izaziva ovisnost i štetan je za zdravlje.“

Njegovo mišljenje potvrđuje i istraživanje koje je 2013. godine objavila skupina znanstvenika s Medicinskog fakulteta Sveučilišta Harvard, a koje je proučavalo kakav učinak na ljudski organizam imaju različiti glikemijski indeksi, mjere koje nam pokazuju kojom brzinom i intenzitetom raste razina glukoze u krvi nakon konzumiranja određenih vrsta hrane. Tijekom istraživanja su putem magnetske rezonancije rađene snimke mozga osoba koje su uzimale hranu što povišava ili snižava glikemijski indeks, a usporedbom snimaka je kod osoba s visokim glikemijskim indeksom primijećena intenzivna aktivnost područja mozga zvanog nucleus accumbens, dijela mozga vezanog za motivirano ponašanje. Problem je u tome što su slične snimke zabilježene i kod osoba koje su konzumirale droge poput heroina i kokaina (!).

Sanna Ehdin, znanstvenica koja je svoj doktorat iz imunologije stekla na švedskom Sveučilištu Lund, u svojoj knjizi „Samoiscjeljujući čovjek“ nabraja koja štetna djelovanja ima šećer na naše zdravlje: povišava krvni tlak; doprinosi začepljenju žila i srčano-žilnim bolestima; doprinosi višim razinama masnoća u krvi; stvara previsoku temperaturu pri sagorijevanju u stanicama i time oštećuje antioksidanse i druge vitalne supstance; povećava izlučivanje stresnih hormona adrenalina i noradrenalina; smanjuje iskorištavanje kalcija i magnezija u organizmu, a nedostatak ovih minerala utječe na loš san; kratkotrajno stimulira izlučivanje neurotransmitera dopamina u mozgu što trenutno povećava oštrinu i koncentraciju razmišljanja, ali dugoročno dovodi do smanjenja količine dopamina u mozgu; dovodi do izlučivanja neurotransmitera serotonina i endorfina, koji trenutno djeluju smirujuće i daju osjećaj zadovoljstva, ali prekomjerna konzumacija dovodi do suprotnog učinka; djeluje na opijatski sustav u mozgu, tj. na vlastite tjelesne supstance protiv bolova, ali prevelika upotreba dovodi do povećanja bolova u tijelu; stvara nemir i neravnotežu među signalnim supstancama u mozgu na isti način kao morfij i nikotin; doprinosi upalnim procesima i oslabljuje imunološki sistem organizma; muškarci postaju umorni, iziritirani i agresivni; žene postaju potištene, depresivne i bezvoljne; djeca postaju hiperaktivna, nemirna i razdražljiva.

Prema nekim procjenama, jedna petina stanovništva zapadnih zemalja je ovisna o šećeru. Anita Šupe, nutricionistica školovana u Švedskoj i pionirka LCHF/Paleo modela prehrane u Hrvatskoj (kratica LCHF, odnosno na engl. Low Carb, High Fat, označava dijetu s niskim udjelom ugljikohidrata i visokim udjelom masti, op. a.), smatra da „ako volite slatkiše i slatku hranu, i jedete ih puno i često, ako volite tjesteninu, proizvode od brašna i krumpira, ako stalno mislite na hranu, tijelo i težinu, vjerojatno ste u ovom 'dobrom' društvu.“ Šupe tvrdi kako je „najučinkovitiji način za oslobađanje od ovisnosti o šećeru radikalna promjena prehrane i izbacivanje svega što može poticati želju za slatkim ili općenito pretjeranu potrebu za jelom,“ jer tek „kad se oslobodimo ovisnosti o šećeru vraća nam se bolje raspoloženje i unutarnje zadovoljstvo, poboljšava se san, smanjuje rizik od dijabetesa i drugih bolesti, gubi se na težini, smanjuje se rizik od gljivičnih infekcija i osteoporoze, smanjuju se prehlade i infekcije, imamo više energije i poboljšava nam se samopoštovanje. Možda ovo zadnje zvuči čudno, ali kad jedemo slatko postajemo slabiji. Kao i droge, šećer nas razjeda i stvara prazninu iznutra i sprečava da se osjećamo potpunima, dok čiste prirodne namirnice hrane i osnažuju tijelo te donose bistrinu uma i unutarnje zadovoljstvo duha.“

Autor teksta: Ivan Novak





Slika 1: Romain Behar, en.wikipedia.org
Slika 2: Ben, Yikrazuul, en.wikipedia.org
Slika 3: Scott Ehardt, en.wikipedia.org

Comments


Brodarica NET je web sjedište koje na jednom
mjestu okuplja lokalnu grupu pouzdanih i kvalitetnih poduzetnika i pojedinaca s kojima će članovi i posjetitelji moći ostvariti interaktivnu komunikaciju.



Copyright 2013 brodarica.net
Brodarica.net nije odgovorna za sadržaj eksternih web stranica.
Oglašavajte kod nas O brodarici.net Kontakt Uvjeti korištenja Privatnost podataka