Onečišćenje zraka i okoliša

UTO, 08.05.2014. u 21:04
POGLEDA 3330

Nuklearna energija i radioaktivnost, procesirana hrana i aditivi, herbicidi i pesticidi, mobilna telefonija i bežične internetske mreže, supervulkani i potresi, GMO-i, cjepiva, epidemije zaraznih bolesti, razvoj superbakterija i njihove otpornosti na antibiotike, klimatske promjene, ekonomska kriza, sukob svjetskih razmjera, asteroidi, sve su to stvarne i potencijalne prijetnje čovječanstvu, pa nekako zaboravljamo na opasnost koja ljudima prijeti od onečišćenja zraka i okoliša, ili ta tema jednostavno ostaje zatrpana pod lavinom svih tih navedenih problema, što možda i nije tolika slučajnost, jer ne dao Bog da netko zaprijeti profitima velikih industrijalaca, i samim tim velikih zagađivača.

Priča o onečišćenju okoliša i zraka, u ovom današnjem obliku, počinje s industrijskom revolucijom koja je u drugoj polovici 18. stoljeća i prvoj polovici 19. stoljeća pokrenuta u Velikoj Britaniji, te se zatim kroz nekoliko desetljeća proširila zapadnom Europom i SAD-om. Tijekom industrijske revolucije započinje tranzicija s ručne proizvodnje na proizvodnju putem strojeva, što je prije svega potaknuto izumom parnog stroja kojeg je 1764. godine usavršio Škot James Watt. Posljedice su bile dramatične za našu zemaljsku kuglu, jer zbog masovne indutrijske proizvodnje, objašnjava Robert E. Lucas, Jr., američki ekonomist i dobitnik Nobelove nagrade za ekonomiju, „po prvi puta u povijesti, prosječni životni standardi masa običnih ljudi su počeli stabilno rasti“, zbog čega raste i ukupan broj stanovnika.

Otprilike 200 godina kasnije, s pravom se možemo zapitati „što je nama naša borba dala“? U listopadu prošle godine Međunarodna agencija za istraživanje raka (IARC), agencija Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) koja funkcionira u sklopu Ujedinjenih naroda (UN), objavila je rezultate svog istraživanja koje je bilo usmjereno na proučavanje utjecaja onečišćenog zraka na zdravlje ljudi. IARC-ov izvještaj, koji je sastavio panel stručnjaka nakon analize više od 1000 različitih istraživanja, identificira onečišćeni zrak kao potencijalni kancerogen, a Kurt Straif, voditelj IARC-ovog odjela specijaliziranog za proučavanje utjecaja iz okoliša koji povećavaju rizik obolijevanja od raka, izjavio je kako je „zrak koji udišemo zagađen mješavinom tvari koje uzrokuju rak.“

Onečišćeni zrak ima dramatičan učinak na zdravlje ljudi, jer je, prema IARC-ovom izvještaju, samo u 2010. godini izlaganje česticama koje zagađuju zrak doprinijelo smrti 3.2 milijuna ljudi, uglavnom od kardiovaskularnih bolesti, te smrti 223 000 ljudi od raka pluća. Više od polovice smrti uzrokovanih rakom pluća odnose se na područje istočne Azije i Kine, iako bi netko mogao primjetiti kako se tu radi o problemu koji je „izvezen“ iz zapadnih zemalja, prije svega SAD-a. IARC-ov izvještaj identificira i izvore onečišćenja, a to su emisije plinova iz motornih vozila, industrijskih pogona, elektrana, te one koje nastaju u kućanstvima tijekom grijanja i kuhanja. Iako kemijski sastav onečišćenog zraka varira diljem svijeta, u IARC-ovom izvještaju se naglašava kako „različite mješavine zagađenog zraka svakako sadrže specifične kemikalije za koje se zna da su kancerogene.“

Ako je netko zbog ovog izvještaja pomislio kako opasnost prijeti prije svega samo stanovništvu istočne Azije i Kine, trebao bi u obzir uzeti i istraživanje o utjecaju onečišćenog zraka koje su proveli znanstvenici s nizozemskog Sveučilišta Utrecht, a koje je krajem prošle godine objavljeno u medicinskom časopisu The Lancet. U sklopu ovog istraživanja analizirani su rezultati 22 prethodno objavljena istraživanja koja su dokumentirala zdravlje 367 000 ljudi u 13 zemalja zapadne Europe tijekom vremenskog razdoblja od 14 godina, a dr. Rob Beelen, predvodnik ovog istraživanja, i njegovi kolege znanstvenici putovali su na područja gdje su sudionici tih istraživanja živjeli i mjerili onečišćenje zraka. Glavni zaključak ovog istraživanja jest da onečišćenje zraka doprinosi smrtnosti Europljana na razinima koje su zapravo u skladu s postojećim smjernicama EU (!), a čak i na područjima gdje je onečišćenje znatno ispod dozvoljenih razina znanstvenici su ustanovili povećani rizik preuranjene smrti.

Prema tom istraživanju, Europljani koji su izloženi onečišćenju uzrokovanom industrijskim aktivnostima i prometom imaju višu stopu smrtnosti – kako bi rezultati bili što precizniji, eliminirani su faktori poput indeksa tjelesne mase, obrazovanja, (ne)pušenja i bavljenja tjelovježbom – a ona je povezana s izloženošću sitnim česticama prašine i čađe koja ulaze u pluća i dovode do raznih bolesti dišnog sustava. Ovo istraživanje je utvrdilo kako su prosječne čestice dužine 2.5 mikrona – mikron je milijunti dio metra – a izlaganje česticama te veličine može „kroz nekoliko mjeseci“ povećati rizik od preuranjene smrti. Prema postojećim smjernicama Europske unije, dozvoljeno je izlaganje česticama čija je koncentracija 25 mikrograma po kubičnom metru, a Beelen smatra kako je njihovo istraživanje dokaz da EU mora granicu smanjiti na koncentraciju od 10 mikrograma po kubičnom metru.

Onečišćenje zraka ima utjecaja čak i na klimu. Prošlog mjeseca je u američkom časopisu Proceedings of the National Academy of Sciences in the US objavljeno istraživanje, provedeno na američkom Sveučilištu Texas A&M, koje je proučavalo vezu između onečišćenog zraka i vremenskih prilika ispitujući utjecaj razine aerosola, finih čestica koje nastaju kao posljedica industrijskih aktivnosti, na postojeće klimatske modele u vremenskom razdoblju od 1850. do 2000. godine. Utvrđeno je kako aerosolne čestice vjerojatno uzrokuju jače ciklone na području srednjih zemljopisnih širina Pacifičkog oceana, ali i veće količine oborina, što može imati dalekosežne posljedice po klimu na cijeloj zemaljskoj kugli.

Može li se što učiniti po ovom pitanju? Ako ćemo biti objektivni, odgovor je: teško! Dok god najbogatiji, što uključuje i velike industrijalce, imaju presudan utjecaj na donošenje svih političkih odluka – ako se netko ne slaže s ovom tezom, bojim se da veći dio svog života spava dubokim zimskim snom - sve promjene i pomaci, ili točnije „promjene“ i „pomaci“, biti će isključivo kozmetičke prirode i neće utjecati na srž problema. Samo korjenite društvene promjene mogu imati dugoročan utjecaj na klimu i onečišćenje zraka i okoliša, no to je već drugi par rukava.

Autor teksta: Ivan Novak






Slika 1: Alfred Palmer, en.wikipedia.org
Slika 2: Mikael Häggström, en.wikipedia.org
Slika 3: en.wikipedia.org

Comments


Brodarica NET je web sjedište koje na jednom
mjestu okuplja lokalnu grupu pouzdanih i kvalitetnih poduzetnika i pojedinaca s kojima će članovi i posjetitelji moći ostvariti interaktivnu komunikaciju.



Copyright 2013 brodarica.net
Brodarica.net nije odgovorna za sadržaj eksternih web stranica.
Oglašavajte kod nas O brodarici.net Kontakt Uvjeti korištenja Privatnost podataka