Štetnost pušenja

PON, 28.07.2014. u 22:38
POGLEDA 2326

Iako je povijest pušenja duža od 5000 godina i dovodi se u vezu s korištenjem tijekom šamanističkih obreda, današnju relativnu svjetsku rasprostranjenost navika pušenja prije svega duguje talijanskom istraživaču Kristoferu Kolumbu koji je koristeći brodove španjolske kraljice Izabele 1492. godine otkrio sjevernoamerički kontinent. Pušenje je zbog svog obrednog značenja među raznim staroameričkim kulturama bilo uobičajeno, i tu su se po prvi put Kolumbovi mornari susreli s uživanjem u ovoj biljci. Prvi podaci o pušenju zapisani su u Kolumbovu dnevniku, gdje je opisano kako Indijanci motaju list duhana i pale ga s jedne strane, a s druge uvlače dim u pluća, te ga zatim izdišu. Prvi europski pušači bili su, dakle, Kolumbovi mornari, a Španjolci prvi Europljani koji uzgajaju duhan u svojim prekomorskim kolonijama i uvoze ga u Europu, prije svega u Španjolsku i Portugal, odakle se biljka proširila Starim, a kasnije i drugim kontinentima.


.


Zanimljivo je tu zapitati se zašto su uopće Indijanci stoljećima pušili duhan ako je nedvojbeno, barem prema današnjoj konvencionalnoj medicinskoj znanosti, kako je pušenje štetno. Istina, Indijanci nisu imali moderne znanstvene laboratorije na raspolaganju kojima bi se utvrdila štetnost, ali praksa duga nekoliko tisućljeća je zasigurno trebala dovesti do nekih nedvojbenih zaključaka, zar ne? Ovakve i slične nedoumice i nelogičnosti, poput one o Grcima i Japancima koji relativno puno puše a imaju relativno nisku stopu raka pluća, govore nam kako možda situacija s cigaretama nije u potpunosti crno-bijela. Naravno, neosporno je kako duhan, uzgojen uz pomoć herbicida i insekticida, i cigarete, u koje se dodaju brojne tvari koje pojačavaju i poboljšavaju okus te pojačavaju ovisnost, nose sa sobom brojne zdravstvene rizike, ali je također logično zapitati se postoje li, koliko god to nekome zvučalo smiješno, i zdravstvene koristi pušenja.

Postoje brojna znanstvena istraživanja koja nedvosmisleno ukazuju na činjenicu kako pušenje ima i neke povoljne utjecaje na zdravlje ljudi. Veći broj istraživanja, uključujući ona Keitha Wesnesa i Davida Warburtona s engleskog Sveučilišta Reading, dokazuje kako pušenje pomaže pri procesuiranju informacija i borbi protiv stresa. Snimke napravljene elektroencefalografijom (EEG) pokazuju kako pušenje duhana uvijek uzrokuje oćenito povećanje moždane aktivnosti, no u isto vrijeme se bilježi smanjena moždana aktivnost koja se konkretno dovodi u vezu sa stresom. Ovo poboljšanje kognitivnih funkcija traje čak i do 12 sati nakon pušenja.



Očigledno je kako pušenje ima povoljan učinak na mozak, pa ne treba čuditi istraživanje koje su provele Veena Kummari s engleskog Instituta za psihijatriju i Peggy Postma sa Sveučilišta East Anglia, i objavile 2005. godine u časopisu Neuroscience & Biobehavioral Reviews. Njih dvije su krenule od činjenice kako pacijenti oboljeli od šizofrenije dva do četiri puta više puše u odnosu na zdravu populaciju, te odlučile istražiti moguće uzroke ovakvog ponašanja. Postavile su hipotezu kako šizofreni pacijenti koriste duhan kao oblik lijeka kako bi umanjili efekte šizofrenije. Nikotin u cigaretama kod šizofrenih pacijenata poboljšava kognitivne funkcije, smanjuje psihopatološka svojstva šizofrenije, te također umanjuje negativne efekte antipsihotičkih lijekova.


Da li pušenje na još neke načine povoljno djeluje na mozak? Naravno, tu nije kraj, barem prema pregledu epidemioloških studija koje proučavaju vezu između pušenja i Alzheimerove (AD) i Parkinsonove bolesti (PD), koji su proveli Laura Fratiglioni i Hui-Xin Wang sa švedskog Instituta Karolinska i objavili 2000. godine u časopisu Behavioral Brain Research. U sažetku njihovog istraživanja stoji kako je „rizik obolijevanja od AD-a ili PD-a kod nepušača otprilike dva puta veći nego kod pušača. Odnosno, kod pacijenata oboljelih od AD-a ili PD-a vjerojatnost da su pušili cigarete tijekom života je za 50% manja u odnosu na kontrolnu grupu iste dobi i spola. Također, za 50% je manja vjerojatnost da će pušači imati PD ili AD u odnosnu na nepušače iste dobi i spola. Ova statistički značajna negativna veza je interpretirana kao mogućnost da pušenje cigareta ima neki neodređeni, biološki, neurozaštitni utjecaj protiv razvoja PD-a ili AD-a.“



Ako se ova istraživanja uzmu u obzir, netko se može zapitati, obzirom na povoljan utjecaj pušenja na mozak, da li su u potpunosti slučajne one fotografije iz prošlosti na kojima brojni svjetski i jugoslavenski intelektualci puše „k'o Turčini“. Pušenje se danas demonizira, a ignoriraju se možda i veće opasnosti koje ljudima prijete, poput radioaktivnosti i onečišćenja, koji se također mogu dovesti u vezu s različitim bolestima dišnog sustava. Da li si na taj način uskraćujemo zgodno pomoćno sredstvo, „lijek“ koji će nam pomoći održati bistrinu uma i u dubokoj starosti, te nas čak i spasiti od bolesti koje prijete potpunom dezintegracijom prije toga u potpunosti normalnih ljudskih bića?

Comments


Brodarica NET je web sjedište koje na jednom
mjestu okuplja lokalnu grupu pouzdanih i kvalitetnih poduzetnika i pojedinaca s kojima će članovi i posjetitelji moći ostvariti interaktivnu komunikaciju.



Copyright 2013 brodarica.net
Brodarica.net nije odgovorna za sadržaj eksternih web stranica.
Oglašavajte kod nas O brodarici.net Kontakt Uvjeti korištenja Privatnost podataka